Cijela regija je posljednjih dana na udaru zahlađenja, zbog čega se mnogi osjećaju pomalo iscrpljeno. Brze promjene temperature, od iznenađujuće blage jeseni do ledene zime, natjerale su naša tijela da pokušaju da se prilagode klimatskim ekstremima na koje mnogi nisu u potpunosti navikli. Da li upravo ovakve situacije mogu da nas natjeraju da se prehladimo? – Promjene vremenskih uvjeta mogu da vam naprave uvjete podložne prehladama, ali sama promjena temperature vas ne može učiniti bolesnima – objašnjava farmaceutkinja Abbas Kanani iz Ujedinjenog Kraljevstva. Međutim, postoje neke druge ključne točke koje bi trebalo da imate na umu...
Virusi se razvijaju na hladnom i suhom zraku
Virusi se razvijaju u suhim, hladnim i tamnim okruženjima, a stručnjaci kažu da kapljice vode koje sadrže virus mogu duže da ostanu u zraku, ako je on suh. Ovi uvjeti mogu da oslabe naš imunitet i otpornost, utičući na naše tijelo tako što isušuju sluznicu i dopuštaju virusima da brže uđu u tijelo.
Pada nam imunitet
Uz manje sunčevih zraka i D vitamina zimi, naš imunološki sustav će također oslabiti – stvarajući nas osjetljivima na prehladu ili gripu.
Hladan zrak je također faktor
Hladan i suh zrak također može uticati na način na koji naše tijelo reagira na virus i na to kako naša bijela krvna zrnca koja se bore protiv infekcija dospijevaju do područja gdje treba da budu da bi se borila protiv infekcija. Kada i ako nam tjelesna temperatura padne, virusi se lakše razmnožavaju i tako uzrokuju infekciju, a mi se osjećamo loše.
Provodimo manje vremena napolju
Hladno vrijeme također nas tera da ostanemo u zatvorenom prostoru duže vrijeme, često u društvu više ljudi, što virusima daje savršeno okruženje za lakši prenos među ljudima. Virusi mogu da se kreću u zraku u obliku kapljica kada kišete ili kašljete, mogu da se šire rukama i da žive na kontaminiranim površinama poput tastature ili na kvakama. Mesta poput javnog prijevoza, škola i radnog mjesta savršeno su leglo virusa. To objašnjava zašto bliski kontakt s drugima zimi olakšava širenje ovih virusa.
Visoke temperature također igraju ulogu
Nije samo hladno vrijeme ono što nas može učiniti osjetljivima na bolesti i opteretiti naš imunološki sustav, već uopćeno nagle promjene temperature. Nagle promjene temperature i vremena mogu uticati na vaše zdravlje ako se na odgovarajući način ne možete prilagoditi promjenama. Postoje i sezonske alergije koje se poklapaju s visokom temperaturom, uključujući groznicu – koja kod ljudi stvara popratne simptome poput zapušenog nosa, bola u grlu, suzenje očiju i glavobolje. Toplina i povezana vlaga također mogu da izazovu astmatične simptome. No podjednako udisanje hladnog zraka može izazvati astmu. Dakle, ukratko, nije samo vrijeme ono što nas čini bolesnima, već uvjeti koje te promjene temperatura stvaraju.
Budite na toplom
Ovo je očigledno, ali kada je napolju hladno, nosite dodatne tople slojeve odjeće kako biste se zagrijali, umjesto samo jednog debelog sloja. Abbas također predlaže nošenje kape i drugih zaštitnih slojeva, poput šala, kako biste spriječili da tjelesna temperatura izlazi iz glave, lica i vrata.
Vitamin D i prehrana
Zimi naša tijela imaju manje mogućnosti za proizvodnju vitamina D, a dio njegove uloge je da podrži i pomogne našem imunološkom sustavu, pa se preporučuje da izađete na sunce, kad god je ljepše vrijeme. I stručnjaci smatraju da ishrana, bogata vitaminom D, može da pomogne.
“Pobrinite se da imate odgovarajuću ishranu i svakodnevno uključite vitamine i minerale iz voća i povrća”.
Budite oprezni i održavajte dobru higijenu
Perite ruke kako biste spriječili širenje klica. Koristite maramicu za kihanje i odmah je bacite u kantu i operite ruke, prenosi Glas Srpske.
