Posljednjih godina u svijetu je zabilježen porast broja oboljelih od raka među mladima, pacijenti često imaju manje od 45 godina, a ljekari upozoravaju je jedan od glavnih razloga nezdrava ishrana i ultra prerađena hrana koju često konzumiramo. I u susjednoj Srbiji postoji ovaj trend porasta broja oboljelih od svih vrsta kancera među veoma mladom populacijom, što je ranije za “Blic” potvrdio onkolog profesor dr Vladimir Kovčin.
Kovčin je sada za “Blic” rekao da velika opasnost od karcinoma vreba iz ultra prerađene hrane koja djeluje svježe, a ima dug vijek trajanja. Najopasnija je hrana koja djeluje sveže, a trajna je. Peciva koja su vakuumirana i traju mjesecima, kao i grickalice, mogu sadržati štetne konzervanse. Bilo koja hrana koja bi se normalno pokvarila za 2-3 dana ako ne bi imala konzervans, a traje i po nekoliko mjeseci može biti opasna – ističe Kovčin. Kako objašnjava, opasno je što djeca i mladi gotovo svakodnevno konzumiraju ultra prerađenu hranu što povećava rizik od razvoja različitih karcinoma. Sve ono što je napravljeno da bude dugotrajno obično sadrži aditive koji mogu biti štetni. Nastanak karcinoma zavisi od kumulacija štetnih faktora iz ovih namirnica i to povećava rizik od bolesti.
Djeca već u osnovnoj školi počinju da jedu brzu hranu i konzervirane proizvode, jer roditelji nemaju vremena da im svakodnevno pripremaju svježu hranu koja je s pijace i spremljena tog dana. Proizvodi koji se prodaju djeci u kioscima i prodavnicama su dugotrajni, često sadrže konzervanse, a taloženje tih štetnih kemikalija koje služe da održe hranu duže može dovesti do razvoja ne samo karcinoma, već i drugih digestivnih bolesti – ističe stručnjak. On je ranije za “Blic” naveo da od tako tretirane hrane najčešće dolazi do raka u digestivnom traktu, poput: raka jednjaka, pankreasa, jetre, crijeva. Pored samih namirnica, ambalaža u kojoj se one čuvaju može biti dodatni rizik po zdravlje. Plastična ambalaža može biti štetna, posebno supstance kojima se oblažu posude od stiropora da ne bi upijale masnoće i tečnosti. Te kemikalije mogu biti kancerogene. Puno je stvari koje mogu da imaju u sebi materije koje mogu da dovedu do razvoja karcinoma – upozorava Kovčin.
Kada kupujemo upakiranu i konzerviranu hranu u trgovinama onkolog navodi da na deklaraciji možemo da provjerimo što se sve tu nalazi, ali da prvenstveno izbjegavamo hranu s dugim rokom trajanja. – Kada kupujete hranu, obratite pažnju na deklaracije. Postoji spisak štetnih emulgatora koji se dodaju, čak su neki od njih zabranjeni u Europskoj uniji. Obično to na deklaraciji piše jako sitnim slovima. U principu izbjegavajte proizvode s dugim rokom trajanja ako nisu zamrznuti ili obrađeni na drugi način ili ih konzumirati što rjeđe i u manjoj količini – savjetuje on. Napominje da suzdržavanje od štetnih namirnica i obazriva selekcija hrane može značajno doprinijeti očuvanju zdravlja i smanjenju rizika od karcinoma. Prof. dr Kovčin objašnjava da je nažalost veoma teško pronaći objašnjenje za porast oboljelih od raka u Srbiji.
Ipak, navodi da su jedan od ključnih razloga okruženje u kom danas živimo – kakav zrak udišemo, kakvu vodu pijemo i kakvu hranu jedemo. – Stariji sugrađani poput naših baka i deka, živjeli su u drugačijem vremenu kada okolina nije bila toliko zagađena. Bilo je manje kemije u hrani, vodi i zraku – objasnio je on ranije za “Blic”. Osnova je u velikom zagađenju koje je oko nas i toj kumulaciji s kojom smo u kontaktu svaki dan. Kada dođe do kritične količine razvija se karcinom. Naravno jedan od bitnih faktora je i stres koji remeti imunitet, a imunitet je zadužen za ubijanje malignih ćelija, ali kada je oslabljen one uspavaju da izbjegnu imunološki razvoj.
