Istraživači su također otkrili da zaljubljivanje traje samo oko petinu sekunde. Rezultati tima profesorice Ortigue pokazali su da, kada se osoba zaljubi, 12 područja mozga rade zajedno kako bi se oslobodila kemikalije koje izazivaju euforiju, poput dopamina, oksitocina, adrenalina i vazopresina, piše Science Daily. Osjećaj ljubavi također utječe na sofisticirane kognitivne funkcije, poput mentalnih reprezentacija, metafora i slike tijela. Ovi nalazi postavljaju pitanje: “Zaljubljuje li se srce ili mozak?”
“To je uvijek složeno pitanje,” kaže Ortigue. “Rekla bih mozak, ali srce je također povezano jer se složeni koncept ljubavi stvara kroz procese odozdo prema gore i odozgo prema dolje, od mozga prema srcu i obratno. Na primjer, aktivacija određenih dijelova mozga može izazvati stimulacije prema srcu, poput onog osjećaja 'leptirića u trbuhu'. Neki simptomi koje ponekad osjećamo kao manifestaciju srca zapravo mogu dolaziti iz mozga.”
Drugi istraživači također su otkrili da su se razine čimbenika rasta živaca (NGF) u krvi povećale kod osoba koje su se tek zaljubile. Te su razine bile znatno više kod parova koji su se tek zaljubili. Ova molekula igra važnu ulogu u socijalnoj kemiji ljudi, odnosno fenomenu “ljubav na prvi pogled”. “Ovi rezultati potvrđuju da ljubav ima znanstvenu osnovu,” kaže Ortigue. Otkrića imaju velike implikacije za neuroznanost i istraživanje mentalnog zdravlja jer kada ljubav ne uspije, to može biti značajan uzrok emocionalnog stresa i depresije. “To je još jedan način istraživanja mozga i uma pacijenta,” kaže Ortigue. “Razumijevanjem zašto se zaljubljuju i zašto su tako slomljeni, mogu se primijeniti nove terapije.” Identificiranjem dijelova mozga koje stimulira ljubav, liječnici i terapeuti mogu bolje razumjeti bol koju osjećaju pacijenti zbog ljubavnih patnji.
Studija također pokazuje da različiti dijelovi mozga reagiraju na ljubav. Na primjer, bezuvjetna ljubav, poput one između majke i djeteta, aktivira uobičajena, ali i različita područja mozga, uključujući središte mozga. Strastvena ljubav aktivira nagradni dio mozga, ali i povezana kognitivna područja mozga koja obavljaju funkcije višeg reda, poput slike tijela.
