Europska komisija je vrlo nezadovoljna napretkom koji je u Bosni i Hercegovini ostvaren u proteklih godinu dana. To je glavni zaključak koji se može vidjeti iz opsežnoga godišnjeg izvješća koji Europska komisija sačinjava za sve balkanske zemlje koje pretendiraju na članstvo u EU.
Novi zamah
- Proces konzultacija između predstavnika glavnih političkih stranaka, koji je započeo u prosincu, u početku je donosio pomjeranje fokusa prema integraciji u EU. Bez vanjskog uplitanja nastao je novi politički zamah i jačalo domaće upravljanje političkim procesima. Ovaj zamah nije održan i političke nesuglasice u vladajućoj koaliciji pojavile su se pred općinske izbore u listopadu. Politički konsenzus koji je postojao je izgubljen, a napredak prema EU agendi je u zastoju, navodi se u izvješću. Napetosti povezane s preslagivanjem vlasti na državnoj i federalnoj razini nisu stvarale pogodan ambijent za napredak na provedbi presude ‘Sejdić-Finci’. Stoga se od političkih predstavnika u BiH još jednom traži da postignu zajedničku viziju o budućnosti BiH i pokrenu zemlju prema integraciji u EU. Podsjeća se i na nepoštivanje prvih rokova iz Mape puta za dobivanje kandidacijskog statusa, koja je bh. liderima predstavljena u Bruxellesu u lipnju ove godine. U izvješću se spominju i određeni pomaci na europskom putu, kao što je usvajanje zakona o državnoj pomoći, ali se upozorava da Vijeće za državnu pomoć još nije uspostavljeno.
- Ukupan tempo reformi ostaje neujednačen, navodi se u izvješću.
Kada je u pitanju zajednička vanjska i sigurnosna politika EU-a ističe se da je BiH u izvještajnom razdoblju izvršila usklađivanje s 39 od ukupno 70 deklaracija i odluka, odnosno oko 56 posto.
Uz kronološko navođenje događaja koji su prethodili političkoj krizi i zahtjevima za rekonstrukciju vlasti na svim razinama, u izvješću Europske komisije zaključuje se kako je “zbog političkih sporova i tekućih pravnih izazova, ishod rekonstrukcije vlasti ostaje neizvjestan”. U dijelu izvješća koji tretira politička pitanja podsjeća se da je daytonski ustav “uspostavio složenu institucionalnu arhitekturu, koja ostaje neučinkovita i predmet je različitih tumačenja”. Kompliciran proces odlučivanja, kako se navodi, nastavio je imati negativan utjecaj na strukturne reforme i kapacitet zemlje kako bi napredovala k EU. Kao prioritet se navodi potreba za učinkovitom koordinacijom mehanizama između različitih razina vlasti za prenošenje, primjenu i provedbu zakona EU.
Mali napredak
- Neki politički predstavnici dovode u pitanje sposobnost BiH da funkcionira kao zemlja i pozivaju se na entitetsku razinu EU agende, odvojeno od države BiH. Ustav Federacije uključuje skupe i složene strukture upravljanja s određenim preklapanjima nadležnosti između Federacije BiH, županija i općina, navodi se u dokumentu. Kada je u pitanju djelovanje državnih institucija, ističe se kako je Parlamentarna skupština BiH ostvarila određeni rezultat u donošenju zakona vezanih uz napredak prema EU. Kašnjenje u formiranju Vijeće ministara i preustroju nakon neslaganja unutar vladajuće koalicije, ometali su sposobnost i učinkovitost Parlamentarne skupštine. U ovom dijelu se upozorava i na “opći nedostatak političke volje” koji utječe na učinkovitost rada državnog Parlamenta. Također se navodi kako je suradnja između Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine i dalje nedovoljna. - Sveukupno, mali je napredak koji je BiH postigla u poboljšanju funkcionalnosti i učinkovitost svih razina vlasti, koje su i dalje pod utjecajem fragmentiranih, nekoordiniranih političkih odluka, upozorava EK.
Ukazuje se i na raširenu korupciju u obrazovanju i zdravstvu, neučinkovitost procesuiranja korupcije na najvišoj razini, raširen je nepotizam te korupcija u sustavu javnih nabava. Posebno se naglašava zabrinutost zbog političkog pritiska na medije i polarizaciju medija prema političkim i etničkim crtama. Pohvalno se u izvješću govori o radu Vijeća za tisak BiH i njegovim rezultatima u podizanju profesionalnih standarda u medijima. U pogledu poštivanja vjerskih sloboda zaključuje se kako se ta prava generalno poštuju, ali da ima incidenata i napada usmjerenih na manjinske zajednice na određenim područjima. Izvješće tretira i odnose BiH sa susjednim zemljama pa se tako navodi da su intenzivirani odnosi s Hrvatskom i da je postignut ograničeni napredak u rješavanju otvorenih pitanja. Odnosi BiH sa Srbijom su dobri, iako se navodi problem razgraničenja kao još uvijek otvoreno pitanje.
BiH je u proteklih godinu dana ostvarila mali napredak u borbi protiv organiziranog kriminala. BiH je, kako se navodi, i dalje izvor oružja i streljiva za kriminalne skupine u EU. Organizirane kriminalne aktivnosti također su vezane uz tranzit droge na međunarodnim rutama. Nasuprot ovome, određene pohvale idu na račun protuterorističke borbe i suzbijanja nekih drugih oblika kriminala.
