Američki državni tajnik Antony Blinken u ponedjeljak je najavio veliki američki financijski zamah Inicijativi triju mora, naglasivši da je platforma suradnje 12 država srednje i istočne Europe dodatno dobila na važnosti nakon ruskog napada na Ukrajinu.
Inicijativa triju mora neformalna je politička platforma zemalja smještenih između Baltičkog, Jadranskog i Crnog mora čije su suosnivačice Hrvatska i Poljska.
Cilj inicijative jačanje je povezanosti dvanaest članica koje u toj sferi zaostaju za zapadom Europske unije, s naglaskom na prometnu, digitalnu i energetsku infrastrukturu. Inicijativu podržavaju i u njoj sudjeluju i EU, Njemačka i SAD.
Hrvatsku u Rigi predstavlja premijer Andrej Plenković.
„Ključno pitanje u EU-u i na samitu Triju mora prilagodba je na smanjenje ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima”, rekao je u rodnoj Rigi Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Europske komisije za gospodarstvo.
Skupu su se videolinkom obratili ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij i američki državni tajnik Antony Blinken koji je naglasio još veću važnost ovog formata nakon ruske invazije koja je poremetila energetsku sigurnost Europe, ali i pokazala važnost veće prometne i digitalne povezanosti istoka kontinenta.
Blinken je najavio „velika nova sredstva” Američke korporacije za međunarodno razvojno financiranje (DFC) fondu Inicijative. Neslužbeno, očekuje se da će ta pomoć iznositi 300 milijuna dolara, a točan iznos objavit će predstavnik DFC-ja Scott Nathan koji će u Latviji sudjelovati na poslovnom forumu nešto kasnije.
Inicijativa ima investicijski fond trenutno vrijedan 928 milijuna eura, no s potencijalom rasta na od tri do pet milijardi.
U fondu ne sudjeluju izravno države nego njihove razvojne banke, pa tako i hrvatski HBOR s 20 milijuna eura. Kroz fond se traže veliki projekti za ulaganje, vrijedni preko 30 milijuna eura.
Inicijativa je već uložila u nekoliko projekata, poput Cargounita, najveće privatne tvrtke za iznajmljivanje lokomotiva u Poljskoj, Greenergy Data centara koji će razviti mrežu zelenih centara za podatke u srednjoj i istočnoj Europi te Enery, operatera solarnih elektrana u Bugarskoj, Češkoj i Slovačkoj.
Hrvatska je fondu predložila jedanaest projekata – jedan iz područja digitalne infrastrukture, tri u energetici i sedam u prometu. Oni između ostalog uključuju dovršetak autoceste A5, naftni i plinski terminal u luci Ploče, unaprjeđenje željezničke mreže i riječnih kanala, proširenje LNG Terminala na Krku i luke Rijeka.
Dvanaest članica inicijative čine gotovo trećinu Europske unije i dom su za oko 112 milijuna ljudi, no zaostaju za BDP-om zapadnih članica. Riječ je o regiji iznimno važnoj za Hrvatsku jer na nju otpada više od trećine njezinog uvoza i izvoza te joj s tog područja dolazi 40 posto turista.
Prvi sastanak na vrhu inicijative održan je 2016. u Dubrovniku. Uslijedili su susreti u Varšavi, Bukureštu, Ljubljani, Tallinnu i Sofiji, a nakon Rige idući susret održat će se u Rumunjskoj.
