Pandemija koronavirusa dovela je do poremećaja na svjetskom tržištu koje je nakon toga dodatno uzdrmano rusko-ukrajinskim sukobom, a posljedice nestašica i rasta cijena osjete stanovnici cijelog svijeta. Prema podacima Eurostata, od 2020. godine cijene povrća u Hrvatskoj porasle su za značajnih 47 posto.
Sve poskupjelo
Najveći skok u cijenama povrća zabilježen je u Austriji, gdje je poskupjelo za čak 80 posto. Slijede Estonija s rastom od 76 posto i Rumunjska s povećanjem od 73 posto. S druge strane, Finska bilježi najmanji rast cijena povrća u Europskoj uniji, 8 posto u odnosu na 2020. godinu. Ove promjene posebno pogađaju građane u zemljama s nižim životnim standardom, gdje osnovne prehrambene namirnice čine značajan dio kućnih proračuna. Do značajnog rasta cijena povrća došlo je i u Bosni i Hercegovini, gdje se za određene vrste povrća sada izdvaja i trostruko više nego prije. Među rekorderima kada je u pitanju rast cijena u proteklom razdoblju bili su kupus, zelena salata, paprika, krastavac, rajčica, ali i luk te krumpir.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, cijena kilograma graha s 4 KM, koliko je koštao 2020. godine, skočila je na 6,20 KM. Ništa bolja situacija nije ni kada je u pitanju voće. Prema podacima Eurostata, voće je od 2020. u Hrvatskoj poskupjelo 44 posto.
Najveću razliku u cijeni osjetili su stanovnici Estonije, koji za voće sada izdvajaju čak 147 posto više novca, zatim slijede Mađarska s poskupljenjem od 51 posto te Španjolska, gdje je voće poskupjelo 50 posto u posljednje četiri godine. Najmanji rast cijena bilježi Irska, gdje je voće poskupjelo 5 posto u odnosu na 2020. godinu. Osjetno veću cijenu voća plaćaju i stanovnici Bosne i Hercegovine. Prošlu godinu obilježile su veće cijene lubenice, dinje, trešanja, jagoda, ali i jabuka, šljiva te banana. Prema riječima ekonomista Alekse Milojevića, stanovnici Bosne i Hercegovine gotovo 70 posto svojih dohodaka troše na hranu, a to je pokazatelj siromaštva jer se na Zapadu oko 30 posto kućnog proračuna troši na hranu. Ranije objavljeni podaci pokazuju kako su troškovi hrane u Republici Srpskoj povećani za 63,35 posto od rujna 2020. do istog mjeseca 2024. godine, što znatno narušava životni standard građana. Ništa bolja situacija nije ni kada je u pitanju ostatak Bosne i Hercegovine. Sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za siječanj 2020., dakle pred sam početak pandemije koronavirusa, iznosila je 1965,96 KM. Sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za studeni 2024. iznosi 3107,50 KM.
Životni troškovi
Dakle, razlika koju mjesečno četveročlana obitelj sada treba izdvojiti u odnosu na četiri godine prije nešto je manja od jedne prosječne plaće u Federaciji BiH, odnosno 1141 KM.
Prilikom izrade sindikalne potrošačke košarice uzeta je u obzir prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH, kao i minimalni životni troškovi četveročlane obitelji koju čine dvije odrasle osobe i dvoje djece, od kojih je jedno u srednjoj, a drugo u osnovnoj školi. Samu potrošačku košaricu čine sljedeće kategorije: prehrana (44,17%), stanovanje i komunalne usluge (13,95%), odjeća i obuća (11,58%), obrazovanje i kultura (10,30%), higijena i održavanje zdravlja (9,12%), kućanstvo (6,44%) i prijevoz (4,44%). U kategoriji prehrane za 86 artikala korištene su cijene iz triju trgovačkih centara. Kod održavanja higijene i zdravlja uključeni su troškovi za deset stavki, a kod stambeno-komunalnih usluga troškovi za šest stavki.
