Prema nacrtu zakona, mogući su i izuzeci, a o tome se mogu dogovoriti poslodavci i sindikati ili radnički savjeti. Takozvano „radno vrijeme utemeljeno na povjerenju“ također bi trebalo biti moguće.
Prema istraživanju udruge digitalnog gospodarstva Bitcom, 59 posto tvrtki u Njemačkoj već evidentira radno vrijeme svojih zaposlenih, 28 posto želi s time započeti još ove godine, dok samo još dvanaest posto ne zna kada će to učiniti. Njemački Savezni sud za rad (BAG) je još u rujnu odlučio da se radno vrijeme u svakom poduzeću mora evidentirati transparentno.
Sud je u svojoj presudi zahtijevao od poslodavaca da uvedu „objektivan, pouzdan i pristupačan sustav" kojim se „može mjeriti dnevni broj radnih sati zaposlenih”. Njemački sud se pozvao na presudu Europskog suda (ESP) o evidentiranju radnog vremena iz 2019. Predsjednica sudskog vijeća Inken Gallner je potom u veljači rekla da od zakonodavca ovisi kako će urediti ovo područje, a do tada ostaje da o tome pregovaraju poslodavci i sindikati, piše Deutsche Welle.
Pritom, kako je rekla „radno vrijeme zasnovano na povjerenju" koje se prakticira u mnogim poduzećima, ne stoji na putu obaveznom evidentiranju radnog vremena: „Međutim, mora se poštovati zakonski predviđeni odmor zaposlenog od 11 sati u roku od 24 sata", a ne smije se prekoračiti ni dozvoljeno tjedno radno vrijeme od 48 sati".
