Hrvatska neće u četvrtak formalno zaprimiti presudu Arbitražnog suda nego će je saznati na internetu ili u samom prijenosu, rekao je u srijedu premijer Andrej Plenković, unatoč signalima iz Den Haaga da se "sutra u nekom trenutku fizički prihvati sama presuda".
"Unatoč formalnom signalu koji smo dobili od Arbitražnog suda da se sutra u nekom trenutku fizički prihvati sama presuda, Vlada RH donijela je odluku da tako nešto ne učini", rekao je premijer predstavljajući Hrvatskom saboru osnovne zaključke Europskog vijeća održanog u četvrtak i petak u Bruxellesu. Već ranije bilo je objavljeno da Hrvatska neće biti prisutna izricanju presude koju će u četvrtak popodne pročitati Gilbert Guillaume, predsjednik Stalnog arbitražnog suda u Den Haagu, o teritorijalnom sporu Hrvatske i Slovenije na moru i na kopnu. Kako za Zagreb ta presuda nema relevantnost s obzirom na to da je iz njega nepovratno izišao, Hrvatska presudu "neće ni primiti nego ćemo je, pretpostavljam, znati kada bude objavljena na internetu ili u prijenosu sutra popodne. Naše pozicije su čvrste, na njima ćemo ustrajati i tu očekujemo čvrstu potporu Hrvatskog sabora", naglasio je premijer, istaknuvši važnost nastavka sveukupnog dijaloga sa Slovenijom. Dodao je da odluka Suda za Hrvatsku neće biti prihvatljiva, bez obzira "što će i kako komentirati bilo koji drugi akter, bilo koja država ili međunarodna organizacija".
Kontrola vanjskih granica među najvažnijim zadaćama Unije
Plenković je ponovio da su glavne teme zadnjeg Europskog vijeća bile sigurnost i obrana, rast i zapošljavanje, konkurentnost, migracije, Pariški sporazum o klimi, digitalna Europa i teme iz vanjskih odnosa. Kada je riječ o sigurnosti i obrani, ključni naglasak bio je na borbi protiv terorizma, sprječavanju terorističke propagande na internetu i zaštiti vanjskih granica EU-a. "Na razini EU-a ključan naglasak je na sprječavanju radikalizacije vlastitih građana. To je nešto što nije toliko prisutno u RH, ali je pitanje od prvorazrednog značaja za neke stare velike članice EU-a, uz osjetljivo pitanje povratka stranih boraca", kazao j premijer. Zaključili smo da je bolja kontrola vanjskih granica jedan od najvažnijih aspekata i zadaća institucija Unije i država članica te se stoga priprema i očekuje provedba o tzv. pametnim granicama, rekao je hrvatski šef vlade, te podsjetio da je Hrvatska u utorak spojena na Schengenski informacijski sustav. Kada je riječ o pitanju rasta i zapošljavanja, Plenković je istaknuo važnost odluke o izlasku Hrvatske iz korektivnog mehanizma Pakta o stabilnosti i rastu, naglasivši pozitivne gospodarske pokazatelje i trendove u EU ali i u Hrvatskoj.
Kandidatura za Europsku agenciju za lijekove do 31. srpnja
Važna tema bile su i migracije gdje je ponovno naglašena važnost sporazuma EU-a i Turske. Stajalište Ankare iznimno je važno, istaknuo je premijer, i od kapitalnog značaja hoće li istočnomediteranska ruta biti aktivna ili ne. Premijer Plenković istaknuo je i važnu raspravu o preseljenju Europske agencije za lijekove, gdje je i Hrvatska istaknula svoju kandidaturu. Plenković je kazao kako je EU usvojila kriterije o preseljenju te agencije iz Velike Britanije, te ponovio kako je 21 zemlja izrazila ambiciju biti domaćin te agencije. Kriteriji koji idu u prilog Hrvatskoj, kako je rekao, jest da ona nema sjedište ni jedne agencije, njezina tradicija javnog zdravstva i farmaceutike, ali je naglasio da će se puno računa voditi o prijedlogu same zgrade u koju bi se agencija trebala smjestili jer ona ima 900 zaposlenika, a 36.000 ljudi godišnje u nju dolazi na razne sastanke. "Ono što je jako važno je i prometni kriteriji, i sve ostale pogodnosti. Činjenica da je agencija u Londonu predstavlja visoki standard", naglasio je. Hrvatska će do roka 31. srpnja podnijeti kandidaturu a potom će se sukladno kriterijima donositi odluke u koje će zemlje ići agencija. Namjera je donijeti odluku do listopada. Na Europskom vijeću govorilo se i o produljenju sankcija Rusiji, te o konfliktu u Ukrajini koji bi se, kako je rekao premijer, mogao pretvoriti u zamrznuti sukob s obzirom na to da velikih rezultata i pomaka nema. "Uskoro će biti tri godine od sporazuma iz Minska... a prijeti sličan scenarij zamrznutog konflikta kao što postoji u Gruziji", rekao je Plenković, ponovivši da Hrvatska Ukrajini prenosi svoja iskustva iz mirne reintegracije.
