Predsjednički izbori u Republici Hrvatskoj, koji se održavaju 29. prosinca, iznimno su značajni i iz kuta hrvatskih državljana u Bosni i Hercegovini, najveći broj kojih su upravo Hrvati, kao jedan od triju konstitutivnih naroda, a koji, u sklopu svoje političke borbe za poštivanje navedenog ustavnog načela, računaju na potporu, kao i usuglašenost sukreatora vanjske politike susjedne nam države, piše Večernji list BiH.
Politički značaj
Zanimanje za sudjelovanje na ovim izborima time je veće što su ovlasti predsjednika Republike Hrvatske, među ostalim, da surađuje s Vladom Republike Hrvatske u oblikovanju i provedbi vanjske politike, a u području vanjske politike zasigurno je i odnos prema Bosni i Hercegovini, državi s kojom Hrvatska dijeli granicu od 1000 kilometara, ali i više od toga. Isuviše su duboke i dugotrajne veze stanovnika s obiju strana granice, uostalom, preživjele su brojna stoljeća iskušenja i izazova da bi se na odnos BiH i Hrvatske gledalo kroz prizmu pukog nabrajanja zajedničkih projekata ili protokolarnog definiranja tema od interesa za obje države. Stoga je imati usuglašen odnos oba ključna elementa u kreiranju vanjske politike od strateškog značaja za dugotrajni ostanak i opstanak Hrvata u BiH. Tim više što su upravo Hrvati u BiH integrativni čimbenik i pokretač reformi na euroatlantskom putu Bosne i Hercegovine, o čemu pak ovisi i ukupna stabilnost na jugoistoku Europe.
Na ovim izborima Hrvati u BiH moći će svoje ustavno i zakonsko pravo ostvariti na ukupno 42 biračka mjesta u sedam gradova/općina, i to na sljedećim lokacijama: Franjevački međunarodni studentski centar u Sarajevu, kampus Sveučilišta u Mostaru, Generalni konzulat Republike Hrvatske u Banjoj Luci, Hrvatski kulturni centar "Sv. Franjo" u Tuzli, Osnovna škola "Ivan Goran Kovačić" u Livnu, Osnovna škola "Vitez" u Vitezu i Školski centar fra Martina Nedića u Orašju.
Najviše biračkih mjesta bit će otvoreno u Mostaru (20), zatim slijedi Vitezu s osam, Livno i Orašje s po četiri, Sarajevu s tri, Tuzla s dva i Banja Luka s jednim biračkim mjestom. U odnosu na prosinac 2019., broj biračkih mjesta u Sarajevu i Banjoj Luci je prepolovljen, u Vitezu su dva manje, a u Tuzli jedno manje. U Orašju (BiH), gdje 2019. nije bilo biračkih mjesta, sada će biti četiri, a jedno mjesto više otvorit će se u Mostaru.
Za birače koji imaju namjeru glasovati bitno je za naglasiti kako se oni s osobnom iskaznicom Republike Hrvatske ne moraju aktivno registrirati, dok svi ostali proces aktivne registracije mogu obaviti i na sam dan izbora, no oni koji mogu, bilo bi dobro da to urade do 18. prosinca.
Naime, do srijede, 18. prosinca 2024., birači mogu podnijeti zahtjev za privremeni upis, prethodnu registraciju, aktivnu registraciju i izdavanje potvrde za glasovanje izvan mjesta prebivališta (tzv. žute potvrde). Za hrvatske državljane u BiH važna je tematika aktivne registracije.
Osobne iskaznice
Birači kojima je izdana osobna iskaznica s podatkom o prebivalištu izvan Republike Hrvatske ili su podnijeli zahtjev za njezino izdavanje, ne moraju se aktivno registrirati, već će se po službenoj dužnosti aktivno registrirati za državu i diplomatsku misiju ili konzularni ured Republike Hrvatske u inozemstvu prema adresi prebivališta upisanoj u osobnoj iskaznici osim ako će se na dan održavanja izbora nalaziti na području druge diplomatske misije ili konzularnog ureda Republike Hrvatske u inozemstvu ili u Republici Hrvatskoj, u kojem slučaju moraju podnijeti zahtjev za promjenu mjesta aktivne registracije.
Birač koji ne promijeni mjesto aktivne registracije, moći će glasovati samo u mjestu gdje je već aktivno registriran po službenoj dužnosti.
Birači koji nemaju osobnu iskaznicu s podatkom o prebivalištu izvan Republike Hrvatske, da bi mogli glasovati u inozemstvu ili u Republici Hrvatskoj, moraju podnijeti zahtjev za aktivnu registraciju. Zahtjev za aktivnu registraciju ili zahtjev za promjenu aktivne registracije birači podnose najbližoj diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske u inozemstvu, odnosno nadležnom upravnom tijelu u županiji ili Gradu Zagrebu, ako će se na dan održavanja izbora nalaziti u Republici Hrvatskoj. Birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a nisu aktivno registrirani, mogu na dan održavanja izbora ostvariti svoje pravo glasovanja samo u inozemstvu s potvrdom koju na dan održavanja izbora izdaje samo diplomatska misija ili konzularni ured Republike Hrvatske u inozemstvu.
Kao što je poznato, u utrci za predsjednika Republike Hrvatske sudjeluje osam kandidata: Dragan Primorac (HDZ i partneri), Zoran Milanović (SDP i partneri), Marija Selak Raspudić (neovisna kandidatkinja), Tomislav Jonjić (neovisni kandidat), Miro Bulj (Most), Branka Lozo (Dom i nacionalno okupljanje - Domino), Niko Tokić Kartelo (neovisni kandidat) te Ivana Kekin (Možemo).
