Protiv BiH u tijeku su tri arbitražna postupaka čija vrijednost prelazi 1,6 milijardi KM, navodi se u informaciju o pokrenutim arbitražnim postupcima protiv BiH i njezinih institucija, koju su prije nekoliko dana primili na znanje i usvojili zaključak bh. parlamentarci, piše Večernji list BiH. U međuvremenu je BiH suočena s još jednim novim zahtjevom, i to potraživanjem Elektroprivrede Hrvatske od TE Gacko.
Pojedinačni iznosi
“Obujam tih predmeta zahtijevat će formiranje dodatnog odjela unutar Pravobraniteljstva BiH, posebno jer je od iznimne važnosti zaštititi interese BiH”, istaknuo je zamjenik pravobranitelja BiH Mariofil Ljubić. “Najskuplji” spor je onaj koji vodi Elektrogospodarstvo Slovenije protiv TE Ugljevik čija je vrijednost 1.359,645.000 KM. Kompanija iz Slovenije je 1981. sudjelovala u financiranju izgradnje TE Ugljevik. Prema tadašnjem sporazumu, termoelektrana je imala obvezu Slovencima isporučivati dogovorenu količinu struje po povoljnijoj cijeni.
Sporazum je poštovan do 1992., kada je isporuka prestala zbog ratnih događanja. Viadukt iz Portoroža pokrenuo je spor zbog toga što nije realiziran ugovor o izgradnji dviju hidroelektrana na rijeci Vrbas, a vrijednost tog spora je 102,000.000 KM, navodi se u informaciji. Tu je i austrijski Strabag koji je izabran za izvođača radova na mostu preko Save kod Svilaja, koje nikada nije započeo. Vrijednost tog spora iznosi 1,252.414,02 KM. Međutim, to nije sve, Hrvatska je od BiH, odnosno RS-a, zatražila naknadu za svoja ulaganja u Termoelektranu Gacko do devedesetih godina prošlog stoljeća, a odštetni zahtjev iznosi oko stotinu milijuna eura.
Državni interesi
Stručnjak za državnu imovinu Muharem Cero smatra kako su se ogromni troškovi mogli izbjeći da se država BiH ranije uključila u rješavanje tog problema.
“Iznosi tih zahtjeva u arbitraži, ma koliko zastrašujuće djelovali, a riječ je o 1,5 milijardi KM, mogu u konačnici izaći na mnogo više jer kamate teku, obveze teku, troškovi se gomilaju. Uključivanje državnog Pravobraniteljstva u jednoj poodmakloj fazi spora upućuje na konstataciju da su izvršne vlasti BiH vrlo traljavo vodile taj postupak i da se nisu u zaštiti bh. interesa uključile navrijeme i na način kako to rade druge države”, kazao je Cero za RSE te dodao kako postoji mala opasnost - presude se mogu namirivati preko imovine, a ne preko novčanih iznosa. Cero ne isključuje da predmet namirenja obveza bude enormno vrijedna imovina BiH u zemljama EU.
