Zvučalo je romantično, dok se nisu umiješali lovci. Upravo bi se tako moglo kazati za projekt “Bicikliranjem kroz povijest - Revitalizacija stare uskotračne pruge Ćiro”, koji se u sklopu prekogranične suradnje dubrovačkog područja i Hercegovine realizira uz potporu EU. Udružili su se Ravno i Konavle, mostarski REDAH i dubrovačka DUNEA…, a Europska unija je pomogla sa 643.000 eura. Idila je trajala do najave promotivne vožnje početkom srpnja, kojom se obilježavalo i 115 godina od puštanja u promet uskotračne pruge Čapljina - Dubrovnik, a onda su se oglasili čapljinski lovci, piše Večernji list BiH. Da priča ne bi bila na neviđeno s predstavnicima Lovačkog društva “Galeb” Čapljina, uputili smo se na teren, gledali i bilježili:
- Mi smo se relativno kasno uključili u priču vezanu uz biciklističke staze jer nismo znali razmjere projekta. Tek kad smo s terena doznali o čemu je riječ, reagirali smo. Lovci nisu općenito protiv biciklističke staze, ali ne onakve kakva je u početku zamišljena, kaže Pero Zekušić, predsjednik LD “Galeb” Čapljina, pa razlaže: - Trebalo je o projektu obavijestiti lovačku udrugu, kao i sve sudionike u prostoru, kako bi se kvalitetnom raspravom došlo do pravih rješenja. Vidite, ovaj dio, od Dračeva do Brštanice, bio je netaknuta priroda. Mi smo na ovom području znatno popravili stanje divljači, pa tako sada tu obitava srneća divljač, ima jelena lopatara, čak se pojavljuje i muflon. Izgradnjom staze kako je bilo zamišljeno, sve bi palo u vodu. Stupili smo u kontakt s nositeljima projekta i razgovorima nastojimo ugraditi ono što je na početku trebalo. Dogovoreno je da će biciklističke vožnje od Dračeva do Brštanice biti organizirane, da će biciklistička staza biti zatvorena za sve osim biciklista i da će na ulazu i izlazu s čapljinskog područja stajati lovni kalendar LD “Galeb” kako se lovnim danima, zbog sigurnosti, biciklisti ne bi kretali stazom, kaže čelni čovjek čapljinskog društva, a zatim navodi i niz drugih rezervi: - Pazite, u prvom tunelu, koji se zove “Bubreg” bila je velika kolonija šišmiša, radovi i prolasci vozila i biciklista već su je prorijedili. Uz stazu se već pojavljuje i otpad. Zato s razlogom tvrdimo, ako se staza ne zapriječi, niknut će niz divljih deponija. Osim toga, otvaranjem ovoga prostora koji je bio netaknuta priroda, izlaže se i drugim opasnostima, kao što su požari, nelegalna sječa šume… Ovdje bar pola stoljeća nije bilo požara, sada cijeli prostor postaje ranjiv. Zbog ljudi, kaže Zekušić, a zatim prelazi na glavni razlog lovačkog opreza: - Nismo dobili odgovor na pitanje tko će stazom upravljati kada projekt koji traje dvije godine, završi? Tko će uklanjati odrone, pita se predsjednik Zekušić.
Brda, duboke vale i kamenite uzvisine obrasle kraškom šumom nisu samo čar divljine nego istinske ljepote krša, na samo desetak km od Čapljine i Metkovića. Deset tunela, mostovi, vijadukt za čiji je nacrt navodno potpis stavio Eiffel, na dijelu je trase kroz čapljinsku općinu.
Kako tim područjem mora netko upravljati, pokazuje i krađa jednog od mostova do kojeg su se proteklih godina uspjeli probiti “berači” željeza.
