Bosna i Hercegovina ima vanjski dug od devet milijardi KM, što je nešto iznad 19 posto BDP-a, te spada u slabije zadužene države. Vanjski dug BiH se u ovoj godini čak smanjio. Unutarnji dug, međutim, raste. Premašio je 3,5 milijarde KM. U odnosu na prvi kvartal na polugodištu je uvećan za 12 posto. Iako smo relativno nezaduženi, u usporedbi sa zemljama okruženja, u odnosu na njih imamo nepovoljniju strukturu duga. Za dobar dio kredita nije poznato ni u šta je točno utrošen, piše BHRT.
Koliko god čudno zvučalo, Bosna i Hercegovina nije prezadužena država. Naprotiv. Ukupan dug i unutrašnji i vanjski iznose 12,7 milijardi KM. Vanjski dug Federacije BiH je nešto veći od ino duga RS, ali je zato unutarnji dvostruko manji, iako Federacija BiH ima dva puta više stanovnika.
- Ukupan dug Federacije BiH je 6.5 milijarde maraka što je 22 posto njenog BDP-a, a Republike Srpske 6,1 milijardu KM, što je blizu 40 posto BDP-a. Vanjski dug Federacije BiH je 5,3 milijarde, a Republike Srpske 3,7 milijardi KM. Unutrašnji dug Federacije BiH je 1,2 milijarde, a Republike Srpske je 2,4 milijarde, odnosno čak dva puta veći - podaci su Centralne banke BiH za drugi kvartal 2023. godine. Problem Bosne i Hercegovine nije visina nego struktura vanjskog duga. Najviše stranih kredita, gotovo pet milijardi, otišlo je na infrastrukturne projekte, dvije milijarde i i 800 milijuna za javni sektor, a manje od milijarde, to jest svega 940 milijuna, za gospodarstvo. - Postoji tu jedan debalans između upotrebe novca. Bilo bi dobro da su gospodarstvo i gospodarske investicije, produktivne investicije, koje lakše osiguravaju održivost duga odnosno njegovu otplatu da imaju značajniji udio - ističe Milenko Krajišnik s Ekonomskog fakulteta u Banjoj Luci. Zaduživanje za infrastrukturu ima svoju opravdanost, jer zadatak države i je da, i domaćim i stranim investitorima osigura adekvatne uvjete za rad pri čemu su jedan od prioriteta kvalitetne ceste, odnosno autoceste. - Bez tih infrastrukturnih projekata ne možemo očekivati da gospodarstvo dođe na viši razvoj i zbog toga je logično da zaduženost države bude veća u odnosu na gospodarske subjekte. Dok god ne dođemo na razinu da ta infrastruktura bude na zadovoljavajućoj razini, da se gospodarska aktivnost može razvijati - ističe ministrica financija RS Zora Vidović.
S tvrdnjom da su krediti za infrastrukturu bili neophodni ne slažu se svi. Naročito kada se zna da nijedan metar autoceste u BiH, na primjer, nije izgrađen od trošarina koje se prikupljaju upravo za tu svrhu. Umjesto svojim novcem autoceste smo gradili i nastavljamo ih raditi uz pomoć kredita. - To apsolutno ne opravdava nova zaduženja i to pogotovo zaduženja za koja su građani BiH već zaduženi. I za neke stvari, čak i pored tog zaduženja koje bi trebalo u potpunosti isplatiti određeni projeat, pored svega toga još plaćamo određene cestarine, namete kroz registraciju i tako dalje - pojašnjava profesor bankarstva i financija Sanel Halilbegović.
Domaće vlasti na svim razinama vrlo dobro znaju da kada je riječ o odnosu duga na BDP itekako imaju prostora za nova zaduživanja što i čine. Imajući u vidu tempo kojim to rade BiH bi vrlo brzo od slabo zadužene mogla postati jako zadužena zemlja. Kao da nikada nisu čuli za onu "Dug je zao drug". A i zašto bi ih tako nešto zanimalo, kada ga neće vraćati iz svog džepa - zaključio je.
