Bosna i Hercegovina je srednje zadužena zemlja s umjerenim ekonomskim ratom. U analizi N1 televizije objavljeno je što su bili problemi BiH u prošloj godini i što država treba mijenjati u svome funkcioniraju. Istaknute su i neke pozitivne stvari koje je zemlja napravila. Na prvom mjestu su prepirke s investitorima jer je Bosna i Hercegovina poznata po jako nestabilnom i kompliciranom tržištu za strana, ali i za domaća ulaganja, preglomaznom administrativnom mehanizmu, kao i kompleksnom poreznom sustavu. Tu se nadovezuje politička nestabilnost i komplicirana državna struktura. U prva tri kvartala 2017. godine javni dug Bosne i Hercegovine je dosegao 11,9 milijardi KM, od čega je samo vanjski dug 8,4 milijarde KM. BiH je, unatoč tome, i dalje umjereno zadužena zemlja. Vanjski dug čini tek 33% BDP-a, dok je, usporedbe radi, taj postotak u Srbiji 73 posto, Crnoj Gori 59 posto. BiH i dalje najviše duguje Svjetskoj banci, Europskoj investicijskoj banci, MMF-u, EBRD-u i Europskoj komisiji. Institucijama će i dalje biti na raspolaganju 950 milijuna KM iz proširenog kreditnog programa s MMF-om. Do sada je u okviru aranžmana između BiH i MMF-a isplaćena prva tranša od oko 150 milijuna KM, a ukupna vrijednost kreditnog programa je oko 1,1 milijardu KM.
Uprava za neizravno oporezivanje prešla je rekordnu brojku od 7 milijardi KM prikupljenih prihoda od neizravnih poreza. Točnije, po osnovi PDV-a, trošarina, carina i cestarina. Prikupljeno je 4 posto više u odnosu na plan i 7,1 posto više u odnosu na prihode prikupljene u 2016. godini. Parlamentarci su nakon duge rasprave nakon više od godinu usvojili Zakon o trošarinama. Prema novom zakonu, za 15 feninga bit će povećane trošarine na biogoriva i biotečnosti, te cestarine, na što treba dodati 17 posto poreza, odnosno 2,55 feninga. Prošlu godinu obilježilo je siromaštvo građana od kojih gotovo polovina živi na rubu, prezaduženost u komercijalnim bankama, visoka nezaposlenost, visok stupanj ‘sive ekonomije’, te visok javni dug zemlje.•
