Minus u trgovinskoj razmjeni Bosne i Hercegovine s inozemstvom konstantno se smanjuje, ali još će proći puno vremena prije nego se stanje drastično promijeni, piše Večernji list BiH.
Deficit i brojke
Osim brojki, ono što posebno zabrinjava je struktura onoga što se iz ove zemlje izvozi i onoga što se u nju uvozi. Službeni pokazatelji su neumoljivi i zorno svjedoče kako BiH iz godine u godinu izvozi uglavnom sirovine i poluproizvode, a uvozi gotove proizvode.
Postali smo sirovinski rezervoar regije i Europe gdje se nalaze glavni vanjskotrgovinski partneri BiH. Iz BiH se, dakle, najviše izvoze sjedala, električna energija, poluobrađeno drvo te aluminij u sirovim oblicima. Ove i druge proizvode BiH najviše izvozi u Njemačku, Hrvatsku, Italiju, Srbiju, Sloveniju, Austriju, Tursku, Crnu Goru, Nizozemsku i Mađarsku.
Uz neke zapadne zemlje, ključni trgovinski partneri BiH su, naravno, susjedne zemlje, Hrvatska i Srbija. S objema državama BiH ima trgovinski deficit, što znači da više uvozi iz njih nego što im prodaje robe. U Hrvatsku se najviše izvoze električna energija, drvo, naftna ulja, sjedala i sirovi aluminij. U Srbiju, glavnog partnera unutar regionalne CEFTA-ine bescarinske zone, BiH najviše izvozi također struju, ali i koks, toplo valjanu žicu, šipke od željeza i drvo, dok iz Hrvatske BiH najviše uvozi naftu, iz Srbije kukuruz.
Trgovinska razmjena
Zanimljivo je kako stojimo s izvozom svojih sirovina, poluproizvoda i roba u neke od najvećih i ekonomski najsnažnijih zemalja. U Sjedinjene Američke Države BiH ne izvozi robu u nekom značajnijem iznosu, ali struktura te robe iz godine u godinu otkriva da Amerikanci od nas najviše kupuju oružje i streljivo, njihove dijelove te pribor. Ovo je i prošle godine bila najveća stavka bh. izvoza u SAD. Ukupan izvoz u SAD ostvaren je 2017. u vrijednosti od oko 74 milijuna KM, od čega se više od 26 mil. odnosilo na oružje, streljivo i prateću opremu. SAD-u smo prodavali i cink i proizvode od cinka te namještaj. Izvoz BiH u jednu od svjetski najbrže rastućih ekonomija – Kinu konstantno raste, ali je njegova vrijednost i dalje značajno manja od uvoza iz ove azijske države.
Dok iz Kine uvozimo sve i svašta, u tu daleku zemlju uglavnom izvozimo prerađevine od drva te proizvode i poluproizvode od čelika i željeza. Trgovinska razmjena s Turskom i Rusijom velika je šansa bh. gospodarstva zbog izvoza mesa, odnosno poljoprivrednih proizvoda. Međutim, u oba ova poslovna aranžmana BiH, odnosno njezini gospodarstvenici, pokušali su “loviti u mutnom” ugrozivši tako nove izvozne poslove. •
