Kada je suverenist Hrvoje Zekanović prije dva tjedna, tijekom saborske rasprave o jednogodišnjem produljenju roka za podnošenje zahtjeva za hrvatskim državljanstvom, državnog tajnika u MUP-u Žarka Katića upitao koliko hrvatskih državljana ima u svijetu, Katić je uzvratio: – U proteklih 30 godina “naturalizacijom” u hrvatsko državljanstvo primljen 1,1 milijun stranih državljana. Slijedom tog podatka od MUP-a smo zatražili informacije – koliko je stranih državljana i iz kojih zemalja primljeno u hrvatsko državljanstvo “naturalizacijom”, i ukupno i tijekom svake od tih proteklih 30 godina. – Najviše osoba steklo je državljanstvo prirođenjem tijekom 1990-ih. Kod stjecanja državljanstva RH prirođenjem ili naturalizacijom hrvatskim državljaninom postaje danom uručenja pozitivnog rješenja o primitku u hrvatsko državljanstvo, dok se kod stjecanja hrvatskog državljanstva podrijetlom ili utvrđivanjem, osoba smatra hrvatskim državljaninom od rođenja. Napominjemo da tek od 1. siječnja 2006., kada je nadograđena aplikacija – elektronički sustav zaprimljenih zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva, možemo dati precizniju informaciju o navedenom podatku – ustvrdili su u MUP-u. A što kažu podaci? Te početne 1992. godine 155.523 strana državljana, nakon podnesenog zahtjeva, stekla su hrvatsko državljanstvo. Godinu poslije, 1993., pozitivno je riješen rekordan broj zahtjeva, njih čak 449.625, dok se 1994. dogodio pad jer su 129.942 strana državljana stekla državljanstvo. Zanimanje “stranaca” za našim državljanstvom, s manjim ili većim oscilacijama, nastavilo je slabjeti i sljedećih godina: 81.864 pozitivno riješena zahtjeva (1995.), 41.877 (1996.), 51.109 (1997.), 44.179 (1998.), 22.958 (1999), 12.834 (2000.), 8990 (2001.), 10.171 (2002.), 10.006 (2003.), 7988 (2004.), 7590 (2005.), 10.342 (2006.), 10.604 (2007.), 6057 (2008.), 4348 (2009.), 2710 (2010), 2759 (2011.) 2991 (2012.), dok je 2013., kada je Hrvatska postala članica EU, prihvaćen 2621 zahtjev. Onda je 2014. hrvatsko državljanstvo stekao najmanji broj stranih državljana tijekom protekla tri desetljeća, tek njih 1926. A od tada do lani broj stranih državljana kojima je odobreno hrvatsko državljanstvo opet je polagano rastao: 3707 (2015.), 3476 (2016.), 2154 (2017.), 3326 (2018.), 4397 (2019.) i konačno prošle 2020. prihvaćena su 3536 zahtjeva. Zbroje li se sve te godine, dobiva se podatak da je od 1992. do 2020. ukupno 1,099.610 stranih državljana steklo hrvatsko državljanstvo. Najviše, njih 684.884, to je ostvarilo na temelju članka 16. Zakona o hrvatskom državljanstvu koji se odnosi na pripadnike hrvatskog naroda koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj. Slijedi 172.856 stečenih hrvatskih državljanstva prema članku 13. istog Zakona kada hrvatsko državljanstvo prirođenjem stječe maloljetno dijete, te 107.558 pozitivno riješenih zahtjeva u skladu s 8. zakonskim člankom koji se odnosi na punoljetne strance. Usto, prema zakonskom članku 10. hrvatsko je državljanstvo stekao i 80.661 “stranac koji je u braku s hrvatskim državljaninom i kojem je odobren stalni boravak i živi na području RH”, dok su prema članku 11., koji podrazumijeva iseljenike i njihove potomke, hrvatsko državljanstvo stekla 23.304 strana državljana. Uzme li se u obzir 12. članak Zakona, pri čemu se u kontekstu stjecanja hrvatskog državljanstva naturalizacijom navodi strance čije bi primanje predstavljalo interes za Hrvatsku, prema toj osnovi naše su državljanstvo stekla 11.124 stranca. A u hrvatsko su državljanstvo, prema članku 15., “vraćene” 13.782 osobe koje su kao hrvatski državljani u jednom trenutku zatražili i dobili otpust iz hrvatskog državljanstva, radi stjecanja nekog drugog, da bi onda ponovno poželjele hrvatsko državljanstvo.Kada je riječ o razdoblju od siječnja 2006. do kraja prosinca 2020., MUP je dostavio podatke i o tome iz kojih je zemalja najviše državljana koji su “naturalizacijom” primljeni u hrvatsko državljanstvo – BiH (32.846), Srbije (9972), Australije (4.405), Argentine (3516)... 

Ova kovanica prodaje se i za 35.000 eura. Imate li ju?