Zamjenik ministrice vanjskih poslova BiH Josip Brkić, koji je sudjelovao na Jadransko-jonskom forumu u Tirani, rekao je za Hinu da se sve više zemalja interesira za situaciju u BiH i inzistiranje Hrvata na promjeni izbornog zakona.
“Sve veći broj zemalja se interesira za stanje u BiH. Znaju i razumiju poziciju ne samo Hrvata u BiH nego razumiju da formula koja je prije 27 godina bila temelj očuvanja mira u BiH mora ponovo biti ojačana”, rekao je Brkić u hotelu gdje se održavao forum deset zemalja.
“A ta formula je tri konstitutivna naroda, i ostali koji žive ondje, u dva entiteta i jednoj državi”, dodao je.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović tjednima govori da Hrvatska treba uvjetovati ulazak Finske i Švedske u vojni NATO savez dok se ne promijeni izborni zakon u BiH “kako bi se zaustavilo preglasavanje Hrvata na izborima od brojnijih Bošnjaka”.
“Hrvatska i BiH dijele preko 1.000 kilometara kopnene granice. Da ni jedan Hrvat ne živi u BiH i onda bi bilo logično da Hrvatska ima povećani interes za ono što se događa u BiH”, rekao je Brkić.
“Činjenica je da su Hrvati u BiH konstitutivni narod, a činjenica je isto tako da Hrvati kao konstitutivni narod nemaju jednak pristup pravima kao ostala dva konstitutivna naroda. Da im je to na jedan grub politički način oduzeto. Oduzeto im je pravo biranja svojih političkih predstavnika”, dodao je.
U Tirani su se okupili mahom državni tajnici iz Hrvatske, Italije, Grčke, Slovenije, BiH, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Albanije i San Marina u sklopu Strategije EU-a za jadransko-jonsku regiju (EUSAIR). Taj forum je pokrenula Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, 2014., kao način približavanja zemalja kandidata i potencijalnih kandidata Europskoj uniji.
Brkić kaže da na zatvorenom sastanku nije bilo riječi o izbornom zakonu u BiH.
“Ali nije bilo niti jednog kolege na toj ministarskoj razini, a da se nije zainteresirao za pitanje i situaciju u BiH”, napomenuo je.
“Svima je to na agendi interesa, tako da sve kolege jadransko-jonske regije pomno prate što se to događa u BiH. Svi priželjkuju stabilnost, održanje mira, povratak u institucije BiH i njihovo puno funkcioniranje”, rekao je.
BiH predsjeda Strategijom EU za Jadransko-jonsku regiju
“A isto tako imaju razumijevanja da BiH ostaje i opstaje kao zajednica tri konstitutivna naroda, dva entiteta i da ta država kao takva u svojoj teritorijalnoj cjelini i integritetu apsolutno nije upitna”, izjavio je Brkić.
BiH je od Albanije preuzela predsjedanje Strategijom EU-a za jadransko-jonsku regiju, pa će idućih godinu dana organizirati događaje putem kojih se regionalne i lokalne vlasti, sveučilišta i kompanije iz deset navedenih zemalja mogu zajednički prijavljivati za novac iz EU fondova u projektima prometa, zaštite okoliša i turizma.
Brkić kaže da se i šire, među 27 država EU-a, sve više govori o BiH.
“Sve to se sada zajedno dovelo na jednu razinu da se unutar EU-a i s partnerom SAD-om, o tome razgovara. Velika je stvar što se u jednom strateškom dokumentu o budućnosti EU-a, u Strateškom kompasu, spominje konstitutivnost kao element BiH, da je to podcrtano”, rekao je.
Krajem lipnja se u Madridu održava samit NATO-a gdje bi na dnevnom redu trebalo biti potencijalno pristupanje Finske i Švedske tom vojnom savezu. Milanović je u petak rekao da Hrvatska mora blokirati finsko i švedsko pristupanje dok se ne ostvari ravnopravnost Hrvata u BiH.
“Unutar EU-a, i Finska i Švedska su kao njezine punopravne članice, kada se razgovaralo o strateškom dokumentu, o Strateškom kompasu, podržale konstitutivnost naroda u BiH. To je svakako u prvom redu ono što govori da će se EU širiti na BiH, da će BiH postati dio EU-a”, rekao je Brkić.
Izbori u BiH održavaju se 2. listopada a hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić-Radman izjavio je u subotu da se do tada teško može izmijeniti izborni zakon u toj zemlji.
Brkić se nada da će se ipak nešto promijeniti u budućnosti.
“Gdje ima volje ima i načina da se vratimo, odnosno da poboljšamo te postavke Daytonskog mirovnog sporazuma kako bi sva tri konstitutivna naroda u punini uživala jednakopravnost u BiH. Danas to nije slučaj”, zaključio je.
Godine 1995. su se u američkom gradu Daytonu predsjednici Hrvatske, BiH i Srbije usuglasili o uređenju Bosne i Hercegovine nakon rata nastalog raspadom Jugoslavije.
Deset zemalja jadransko-jonskog prostora zatražile su prošli tjedan od Europske unije da “što je moguće prije dodijeli status kandidata BiH” za ulazak u EU.
“Svi znaju da je BiH na svom europskom putu posebna, specifična, ali da ovaj ‘set up’ 3 (konstitutivna naroda) - 2 (entiteta) - 1 (država) nije nikakva zapreka za nastavak europskih i euroatlantskih integracija”, zaključio je Brkić.
