Nakon što su potvrđena tri povezana slučaja oboljelih od ospica na području Istočnoga Sarajeva, proglašena je epidemija. Specijalistica mikrobiologije Mirsada Hukić ističe kako smo odavno u opasnosti od epidemije te da brzina širenja virusa ovisi o stupnju kolektivnog imuniteta.
Institutu za javno zdravstvo RS-a početkom ožujka prijavljena su dva pacijenta iz Vlasenice i Istočnog Sarajeva, a analizom triju uzoraka, koja su 13. ožujka dostavljena iz bolnice Kasindo, utvrđeno je da su još tri pacijenta zaražena virusom ospica. Riječ je o dvogodišnjem djetetu te osobama u dobi od 25 i 26 godina.
- Za proglašenje epidemije nije važan broj oboljelih koliko je važna njihova povezanost i zajednički izvor. Dva povezana slučaja izazivaju sumnju, treći je već razlog za proglašenje epidemije. Mi smo stalno u opasnosti od epidemije. Imali smo dvije velike epidemije 2005. i 2014. godine kada su bile tisuće oboljelih, a to je posljedica necijepljenja. Koliko brzo će se virus širiti iz Istočnog Sarajeva, ovisi o kolektivnom imunitetu, koliko su osobe u okruženju osjetljive na infekciju, jesu li imune, bilo da su preležale bolest ili da su cijepljene. Što je populacija osjetljivija na infekciju, ona se brže širi - kazala je profesorica Hukić.
Virus u organizam ulazi preko dišnih puteva, kapljičnim putem iz nosa, usta ili grla zaražene osobe, a nakon 7 do 14 dana od izloženosti virusu dolazi do pojave prvih simptoma.
- Simptomi mogu biti u obliku povišene temperature, malaksalosti, gubitka apetita te hunjavice, kašlja i grlobolje. Nerijetko se javlja i upala očne spojnice (konjunktivitis), a u krvnoj slici karakterističan je smanjen broj leukocita. Tek četvrtog ili petog dana bolesti dolazi do pojave karakterističnog osipa, što je svojstveno upravo za ospice. On se tipično pojavljuje prvo iza ušiju i na čelu, a tijekom sljedeća dva ili tri dana zahvaća redom lice, vrat, trup i ekstremitete. Osip je pjegast, sitan i crven, po njegovom izbijanju temperatura se obično spušta na normalnu. U uvodnom stadiju bolesti specifična je pojava Koplikova enantema (crvena mrlja kao sočivo) koji se javlja i prije osipa. U osipnom stadiju javlja se serozna sekrecija iz nosa i očiju, što se u medicini zove “plačna maska”, a što je, također, specifično za ospice. Osip nestaje istim redom kojim se i pojavio. Nakon povlačenja osipa, ostaju mrlje koje se ljušte - objašnjavaju iz Instituta za javno zdravstvo RS-a.
Profesorica Hukić ističe da komplikacije mogu biti jako ozbiljne te da su češće kod odraslih osoba, ali da to ne znači da se ne mogu dogoditi i kod djece.
- Mogu se javiti ozbiljne komplikacije, poput encefalitisa, upale pluća ili panencefalitisa koji je neizlječiv i završava smrću - tvrdi profesorica Hukić.
Jedina i najučinkovitija mjera je cijepljenje MRP cjepivom. Obuhvat cijepljenjem protiv ospica, rubeole i zaušnjaka u RS-u je 2015. godine iznosio 83 posto, a godinu ranije 88 posto. U 2016. godini obuhvat u FBiH je bio 63,5 posto za prvu dozu cjepiva. Oboljela osoba u osjetljivoj sredini u prosjeku zarazi od 12 do 18 osoba, a za sprečavanje epidemija potrebno je da kolektivni imunitet bude između 94 i 95 posto.
- Zbog utjecaja anticijepnoga pokreta u BiH, stupanj procijepljenosti je znatno ispod kritične razine. Odavno smo u strahu i opasnosti od nastanka epidemije. Upozoravali smo i nastojali educirati i stanovništvo i zdravstvene djelatnike jer situacija nije dobra s obzirom na nizak stupanj pokrivenosti cjepivom. Nadam se da će ovo konačno osvijestiti ljude da je cjepivo jedini način da se zaštitimo - ističe naša sugovornica.
Epidemije ospica zabilježene su i u nekoliko europskih zemalja, predstavljajući tako rizik za širenje i održavanje prijenosa ove bolesti u područjima s osjetljivom populacijom, pa tako i u BiH. Prema podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti, najveći broj slučajeva ospica u 2017. godini registriran je u Rumunjskoj, Italiji, Njemačkoj i Francuskoj, a od listopada prošle godine zabilježen je i porast broja oboljelih od ospica na Kosovu, u Makedoniji i Srbiji gdje je zabilježeno nekoliko smrtnih slučajeva.
