Svakodnevni rast troškova života čini da sve veći broj stanovnika BiH živi na rubu siromaštva ili pak u siromaštvu. Iz dana u dan raste broj onih koji sebi ili svojim obiteljima ne mogu priuštiti ni ono osnovno.
Zbog nepostojanja jedinstvene baze podataka i socijalnih karti, točan broj siromašnih još uvijek je nepoznanica, međutim, ranije procjene i istraživanja pokazali su da gotovo polovina stanovništva ove zemlje nema osnovne uvjete za život, odnosno živi u siromaštvu.
Socijalna pomoć
Ranije su iz Helsinškog odbora za ljudska prava upozorili da, prema međunarodnim standardima, gotovo polovina djece u Bosni i Hercegovini živi u siromaštvu, kao i 80 posto umirovljenika u zemlji. Velik broj njih preživljava isključivo zahvaljujući socijalnoj pomoći, što je vidljivo iz podataka o broju korisnika usluga centara za socijalni rad. Prema podacima Zavoda za statistiku Federacije BiH, tijekom prošle godine u ovom bh. entitetu usluge centara za socijalni rad koristile su ukupno 269.443 punoljetne osobe, od čega ih je čak 113.936 bez dovoljno prihoda za uzdržavanje. Od navedenog broja, 58.649 je žena. Gledajući pojedinačno po županijama, najveći broj punoljetnih osoba bez nedovoljnih prihoda za život ima prebivalište na području Srednjobosanske županije, i to njih 23.688.
Podaci Zavoda za statistiku Federacije BiH objavljeni u priopćenju o prvim rezultatima o korisnicima svih oblika mjera i usluga socijalne zaštite/skrbi za Federaciju BiH i županije u 2023. godini pokazuju kako je zbog nedostatnih sredstava za život usluge centara za socijali rad na području Unsko-sanske županije koristilo 2667 osoba, na području Posavske županije 3676 osoba, a na području Tuzlanske županije njih 19.910. Zbog istih problema pomoć je zatražila 23.531 osoba iz Zeničko-dobojske županije, 128 iz Bosansko-podrinjske županije, 21.738 s područja Hercegovačko-neretvanske županije, 1632 iz Zapadnohercegovačke županije, 15.547 s prebivalištem na području Sarajevske županije i 1419 onih koji žive na području Hercegbosanske županije. Usluge centara za socijalni rad diljem Federacije BiH koristilo je 86.658 osoba u stanju različitih socijalno-zaštitnih potreba.
Uz punoljetne korisnike usluga centara za socijalni rad, tu su i maloljetni korisnici koja su prošle godine u Federaciji BiH bila ukupno 73.932, od čega 35.636 žena.
Stanje po županijama
Pojedinačno, najveći broj maloljetnih korisnika imala je Srednjobosanska županija, ukupno 16.935. Posavska županija imala je 8973 maloljetna korisnika, Unsko-sanska županija 5988, Tuzlanska županija 8646, Zeničko-dobojska 15.171, Bosansko-podrinjska 160, Hercegovačko-neretvanska 9240, Zapadnohercegovačka 1156, Sarajevska 5529 te Hercegbosanska 2134. Od ukupnog broja maloljetnih korisnika svih centara za socijalni rad, u ovom bh. entitetu njih 30.215, od čega 14.790 žena, usluge je koristilo zbog ugroženosti obiteljskom situacijom te 25.623 u stanju različitih socijalno-zaštitnih potreba. Inače, Federacija BiH ima 59 centara za socijalni rad i 22 službe socijalne zaštite s 910 zaposlenih, od kojih je 686 žena. •
