Stupanj realizacije preporuka kao najvažnijeg segmenta iz izvješća o reviziji poslovanja u javnom sektoru značajan je problem u Bosni i Hercegovini, priopćili su Centri civilnih inicijativa u okviru jedne od njihovih analiza.
Raspon nerealiziranih revizorskih preporuka kreće od 25 posto u Republici Srpskoj, 43 posto u Federaciji BiH, do 55 posto na razini BiH. Istovremeno, države s visokom demokracijom bilježe stopu od svega desetak posto nerealiziranih preporuka revizije javnog sektora.
Javnost u BiH nije upoznata s aktivnostima koje nadležna tužiteljstva poduzimaju po revizorskim nalazima jer godišnja izvješća o tome nisu dostupna javnosti.
Izvješće o reviziji poslovanja, s preporukama koji se javno objavljuju, trebalo bi da budu polazna točka za revidirane institucije, parlamente i tužiteljstva u cilju sprečavanja negativnih posljedica po javne financije i javna dobra, ali postojeći zakoni o reviziji u BiH nisu usuglašeni. Ne jamče harmonično i uspješno djelovanje, razvoj institucija i profesije eksterne revizije, pa su nužne izmjene zakona i dodatna harmonizacija, ističe CCI.
Institucije za reviziju javnog sektora u BiH generalno su nedovoljno popunjene kadrovski.
Od 287 sistematiziranih mjesta, popunjeno je svega 190, odnosno 66 posto. Najbolje je popunjen najkasnije formirani Ured za reviziju javne uprave i institucija u Brčko Distriktu (87 posto), zatim Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske (86 posto) te Ured za reviziju institucija BiH (69 posto). Najlošiju kadrovsku popunjenost ima Ured za reviziju institucija FBiH (48 posto), a glavni uzrok je nedovoljan proračunski novac.
Ovakav odnos vlasti i nedovoljna popuna kapaciteta jedan su od razloga što je u razdoblju 2013.-2015. godina pokriven tek manji dio od potencijalnog obima posla. Po zakonu, državni i entitetski revizori bi trebali kontrolirati javnu potrošnju i poslovanje oko 2.400 javnih institucija i javnih poduzeća, a u razdoblju 2013.-2015. godina, objavili su ukupno tek 573 izvješća o financijskom poslovanju - priopćeno je iz CCI-ja.
U dvije trećine javnih poduzeća čiji je vlasnik Vlada FBiH nije provedena financijska revizija nijednom u protekle tri godine. CCI kao poseban problem ističe da su mnoga od poduzeća, za koja revizori nisu prepoznali razlog da ih uvrste u plan financijske revizije tijekom 2013.-2015. godina, danas u predstečajnoj fazi ili već u stečaju.
U Republici Srpskoj su revizori dali još manje značaja praćenju financijskog poslovanja javnih poduzeća. U protekle tri godine, revidirano je poslovanje tek šest posto poduzeća, a u 2013. godini nije bilo nijedne revizije za više od 200 javnih poduzeća, ocijenio je CCI.
Slično je i s revizijom općinskih proračuna pa lokalne vlasti mogu raditi čitav mandat a da ne dospiju pod lupu revizorske službe.
U Republici Srpskoj se prosječno godišnje analizira financijsko poslovanje 12 jedinica lokalne samouprave, odnosno 18 posto.
Od 79 općina u Federaciji BIH, u protekle tri godine je revidirano financijsko poslovanje 23.
Generalni revizori u Uredu za reviziju institucija BiH su nositelji imuniteta i trebali bi samostalno upravljati institucijama za reviziju, ali problem je što među generalnim revizorima ima i onih koji su članovi stranaka i još uvijek su na visokim stranačkim funkcijama.
Iako međunarodna regulativa nalaže neophodnu financijsku neovisnost, revizorski uredi nemaju potpunu neovisnost od resornih ministarstava. U praksi je to najočitije kad ministarstva, prilikom kreiranja proračuna umanuju zahtijevane iznose, potrebne za rad ureda, utječući tako na njihovu neovisnost.
Zakon omogućava da parlamentarna/skupštinska povjerenstva mogu tražiti smanjenje proračunskog novca revidiranim subjektima, ali u praksi nisu poznati primjeri ovakvog djelovanja.
Ni eksterna revizija niti institucije zadužene za nju nisu zasnovane na normama ni državnog ni entitetskih ustava. Međunarodni standardi, prakse zemalja okruženja, prije svega Limska deklaracija INTOSAI, utvrđuje da se nadležnost vrhovnih revizorskih institucija ustanovljava ustavom pa tek onda razrađuje zakonom.
CCI je u ovoj analizi preporučio da Koordinacijski odbor VRI revitalizira inicijativu za izmjene Ustava BiH i entitetskih ustava.
U suradnji s nadležnim parlamentarnim povjerenstvima, vrhovne revizorske institucije trebaju pokrenuti postupak izmjena zakona kako bi se postigla potpuna neovisnost u radu revizora i bolja provodivost četiri postojeća propisa koji reguliraju reviziju javnog sektora.
Nadležna parlamentarna povjerenstva i parlamenti trebaju uvažitzi zahtjeve revizorskih institucija i odobriti im proračune koji će omogućiti kadrovsku i stručnu popunu za realizaciju aktivnosti predviđenim zakonima.
Ured za reviziju institucija FBiH i Ured za reviziju javne uprave i institucija u Brčko Distriktu trebaju donijeti vlastite strategije razvoja.
Koordinacioni odbor treba provoditi njegove nadležnosti naročito na monitoringu provedbe plana strateškog razvoja svih vrhovnih revizorskih institucija.
Revizija mora biti daleko snažnije usmjerena ka sektorima koji svake godine bilježe ogromne financijske gubitke zbog nesavjesnog i neodgovornog poslovanja, s naglaskom na pojačanje obima revizije u županijama i županijskim institucijama, općinama te javnim poduzećima.
U kriterije za odabir predmeta revizije treba uvrstiti i obvezu revidiranja javnih poduzeća u kojima je planirana privatizacija.
Web registar preporuka financijske i revizije učinka u RS-u treba dovesti u funkcionalno stanje kako bi bio korišten u punom kapacitetu te uspostaviti web aplikaciju s registrom preporuka i na razini države i Federacije BiH.
Koordinacioni odbor treba inzistiratina uvođenju u VRI procedura za naknadno praćenje i izvještavanje o realizaciji revizorskih nalaza i preporuka.
Fokus VRI pri odabiru tema treba biti na sustavnim revizijama učinka u vezi s ključnim problemima građana.
Nadležna parlamentarna/skupštinska povjerenstva odgovorna za reviziju trebale bi više primjenjivati svoje zakonske nadležnosti i smanjiti proračunska sredstva revidiranim subjektima i poduzeti druge mjere u slučaju višestrukog ponavljanja nepoštivanja preporuka revizorskih institucija.
Završne sjednice nadležnih parlamentarnih povjetrenstava treba održati najkasnije do kraja prvpog tjedna listopada kako bi se omogućilo da se razmatranje revizorskih izvješća okonča prije razmatranja prijedloga proračuna za narednu godinu.
U pogledu daljnjeg postupanja po nalazima revizije nadležno tužiteljstvo ne bi trebalo čekati na informacije iz službenih izvješća državnih institucija, već po njima postupati redovito.
U institucijama koje su predmet revizije neophodno je ojačati ulogu i značaj interne kontrole.
Centri civilnih inicijativa ističu da je ova analiza prvi korak ka uključenju svih odgovornih institucija u raspravu o tome kako se može postići bolje funkcioniranje i neovisan rad revizorskih institucija, ali i veća odgovornost u raspolaganju javnim novcem te da je sljedeći korak održavanje okruglog stola o toj temi krajem listopada.
