Vježbanje donosi brojne benefite po fizičko zdravlje čovjeka, a istraživanja dokazuju da dugoročno ostavlja pozitivne efekte i na mentalno zdravlje. Četiri naučno dokazane metode koje doprinose trenutnom poboljšanju raspoloženja su ples, šetnja, joga i trčanje.
Mnoge koristi od treninga za mentalno zdravlje se događaju dugoročno, a istraživanja pokazuju da redovno vježbanje može smanjiti i rizik od depresije.
Iako ne postoji univerzalna vrsta treninga koja odgovara svima - ples, trčanje, šetnja i izvođenje joge su metode koje preporučuju stručnjaci, a koje će dokazano pozitivno utjecati na vaše raspoloženje.
Ples
Istraživanje objavljeno u Australijskom časopisu za psihologiju otkrilo je da su aerobne plesne vježbe posebno učinkovite u poboljšanju raspoloženja za žene koje vježbaju, kao i poboljšanju stava prema fizičkom izgledu i emocionalnoj stabilnosti odmah nakon treninga.
Druga istraživanja pokazuju da plesna terapija dugoročno može ublažiti simptome depresije.
Šetnja
Postoji nekoliko razloga zašto stručnjaci potenciraju svakodnevnu šetnju, a jedan od njih leži u efektima koje ima na mentalno zdravlje. Prema rezultatima istraživanja Univerziteta u Vermontu šetnja uveliko pozitivno djeluje na raspoloženje pojedinca.
Kroz šetnju, kao i svaku drugu vrstu treninga, otpušta se endorfin, hormon sreće.
Istraživanje iz 2019. godine pokazalo je da je 50 minuta šetnje šumom doprinijelo ishodu boljeg raspoloženja. Međutim, ako nemate pristup šumi u kojoj možete prošetati, 30-50 minuta hoda bilo gdje "može zaštititi od stresa svakodnevnog života", zaključili su istraživači.
Trčanje
Bježanje od bijesa, stresa ili tuge trčanjem prizor je koji se tako često prikazuje u filmovima, ali to je više od holivudske bajke. Istraživanja dokazuju da bi trčanje moglo čak poboljšati raspoloženje u istoj mjeri kao i meditacija.
U istraživanju objavljenom u časopisu Biological Psychology, sudionici koji su trčali sat vremena doživjeli su poboljšanje raspoloženja, kao i porast endorfina. Druga grupa izvijestila je o sličnoj promjeni raspoloženja i istraživači su primijetili isti porast endorfina.
Također, istraživanje Univerziteta u Kelnu pokazalo je da su nivoi kortizola bili niži nakon lagane trke od trčanja visokog intenziteta. Ali glavni zaključak većine istraživanja jeste da će trčanje željenim tempom, bilo visokim ili niskim, biti najučinkovitije u pogledu podizanja raspoloženja.
Joga
Iako se često intenzivniji treninzi smatraju boljim za podizanje raspoloženja i oni laganijeg intenziteta donose iste benefite. Istraživanje časopisa Journal of Psychology otkrilo je da pažljive aktivnosti s malim naporom poboljšavaju raspoloženje nakon jedne sesije toliko da su istraživači "doveli u pitanje superiornost aerobnog treninga nad ostalim oblicima".
Drugo istraživanje pokazalo je da je joga povezana s povećanjem nivoa GABA neurotransmitera koji mogu smanjiti aktivnost vašeg nervnog sistema, u osnovi vas smirujući. Što ne predstavlja iznenađenje, s obzirom na to da se joga tako često povezuje s našim disanjem, koje ublažava tjeskobu i zabrinutost.
