Kada bi se sad održavali opći izbori u Bosni i Hercegovini najviše razloga za zadovoljstvo imala bi Demokratska fronta Željka Komšića, barem kada je o Federaciji riječ.

Pokazuje to istraživanje koje je za potrebe američkog Nacionalnog demokratskog instituta (NDI) agencija Ipsos radila prije predaje kandidacijskih listi za opće izbore, odnosno u drugoj polovini lipnja, a koje donosi Večernji list BiH. Istraživanje je rađeno „licem u lice“ koristeći CAPI metodu, na uzorku od 2.040 ispitanika u oba entiteta. Rezultati su proteklog tjedana prezentirani određenim skupinama, uključujući i rukovodstva političkih stranaka te jedan broj stranih diplomata. „Večernji list“ je ekskluzivno došao u posjed dijela ovog obimnog istraživanja koje je rađeno na vrlo reprezentativnom uzorku.

Na konkretan upit za koga bi glasovali na izborima da se održavaju idući vikend, 18 posto od ukupnog broja ispitanika u Federaciji je odgovorilo da bi to bio DF, koji je kao relativno nova politička snaga očito kod dijela birača prepoznat kao alternativna dosadašnjim neuspješnim politikama. Po ovom istraživanju, za SDA bi glasovalo 11 posto ispitanika u FBiH, dok čak tri stranke imaju rejting od sedam posto. To su SBB, HDZ BiH i SDP.

Pokazalo se da imaju prilično snažno uporište procjene da je HDZ BiH uvjerljivo najpopularnija stranka među hrvatskim biračkim tijelom, jer ostale stranke koje su primarno orijentirane hrvatskim biračima bilježe katastrofalan rejting. Tako je HDZ 1990. Na skromnih dva posto, koliko ima, primjerice Stranka penzionera-umirovljenika (SPU). Sve ostale stranke, uključujući NS Radom za boljitak ne prelaze jedan posto, što znači da će teško očuvati parlamentarni status na entitetskoj razini.

Slični rezultati su i kada se promatraju samo sigurni, odnosno opredjeljeni glasači. DF tada može računati na 24 posto glasova u Federaciji, a slijedi SDA s 14, SBB s 10, SDP s devet i HDZ BiH sa sedam posto. Svi ostali su na dva posto ili manje.

Zanimljivi su i odgovori ispitanika na pitanje o potpori kandidatima za državno predsjedništvo. Kako je istraživanje rađeno prije predaje kandidacijskih listi, među odgovorima su ponuđeni kandidati koji su bili spominjani ranije, kao i Željko Komšić kao aktualni član Predsjedništva, koji, naravno, više nema mogućnost kandidature za tu poziciju. A da ima, mogao bi biti ponovno izabran za hrvatskog člana državnog predsjedništva. Za njega bi glasovalo 14 posto ispitanika. No, od aktualnih kandidata za hrvatsko mjesto u Predsjedništvu najveće povjerenje uživa Dragan Čović, za koga bi glasovalo sedam posto od ukupnog broja birača u FBiH. Ranije najavljivani Slavo Kukić dobio je četiri, a Martin Raguž tri posto glasova.

Kada su, pak, bošnjački kandidati u pitanju, Fahrudin Radončić, prema ovom istraživanju, tijesno vodi ispred Bakira Izetbegovića. Radončić ima 11, a Izetbegović 10 posto potpore. Ovaj dio istraživanja treba uzeti s rezervom, jer kao kandidati nisu ponuđeni Bakir Hadžiomerović i Emir Suljagić. Umjesto Hadžiomerovića kao kandidat iz SDP-a ponuđen je Denis Bećirović i on bi mogao računati na šest posto glasova, odnosno znatno manje od vodećih bošnjačkih kandidata. Kakav je rejting Hadžiomerovića i Suljagića i koliko on utječe na potporu ostalim kandidatima znat ćemo uskoro, kada se objave istraživanja rađena u proteklih par tjedana. Redoslijed kandidata se ne mijenja ni kada se promatraju samo sigurni, odnosno već opredjeljeni birači. Jedina razlika je što su onda Komšić i Radončić izjednačeni s po 15 posto glasova.

Evidentno je da i ovo istraživanje potvrđuje kako je veća popularnost stranaka koje trenutno ne sudjeluju u vlasti na federalnoj razini. Koliko je veliko nezadovoljstvo radom aktualne SDP-SDA vlasti pokazuje podatak da čak devet od 10 ispitanika u FBiH smatra da ovaj entitet ide u krivom smjeru. Da je smjer kojim Federaciju vodi „platformaška“ vlast pravi smatra tek pet posto ispitanika.

Katastrofalan imidž federalne vlasti pokazuje se i u odgovorima na pitanje „kako biste ocijenili rad trenutne vlasti u FBiH u smislu provedbe politika koje poboljšavaju život građana u FBiH?“. Najnižu ocjenu federalnoj vlasti dalo je više od pola ispitanika, njih 52 posto. „Dvojku“ je federalna vlast dobila od 27 posto ispitanika. Tek 17 posto ispitanika smatra da je rad vlasti za „trojku“, dok je broj onih koji bi SDP-SDA vlasti dali „četvorku“ i „peticu“ dva, odnosno jedan posto. Ovako očajan rejting nikada nije imala niti jedna vlast u Federaciji.

Općenito, građani daju loše ocjene radu vlada na svim razinama. Da je rad općinskih vlasti loš smatra 71 posto ispitanika. Njih 81 posto ima

takvo mišljenje o radu županijskih vlasti, dok je najlošije mišljenje o već spomenutoj federalnoj vlasti. Čak 83 posto ispitanika je rad entitetske vlasti ocijenilo kao loš. 

Ova kovanica prodaje se i za 35.000 eura. Imate li ju?