Visokoškolsko obrazovanje u Mostaru, a time i u Hercegovini, počinje se razvijati koncem 19. stoljeća utemeljenjem Franjevačke bogoslovije kao prve visokoškolske institucije u Hercegovini, koja je s nastavnim djelovanjem počela 1895. Ipak, osnivanje drugih visokoškolskih organizacija ostvaruje se tek po okončanju Drugog svjetskoga rata otvaranjem Više pedagoške škole (1950.), Više tehničke škole (1959.), Više poljoprivredne škole (1960.), a početno osnovani kao odjeli Pravnog i Ekonomskoga fakulteta sarajevskoga sveučilišta, 1976. osamostaljuju se istoimeni fakulteti u Mostaru. Inicijativni odbor za utemeljenje Sveučilišta imenovan je u svibnju 1975.
Napredak i uspjeh
Zaključak o stjecanju uvjeta za osnivanje Sveučilišta u Mostaru usvojen je 21. prosinca 1976., a samoupravni sporazum o udruživanju visokoškolskih i znanstveno-istraživačkih organizacija udruženog rada u Sveučilište u Mostaru potpisan je 26. prosinca 1976. Tada se više škole i fakulteti koji su djelovali u Mostaru organiziraju u sveučilišnu zajednicu potpisivanjem sporazuma Ekonomskog, Pravnog i Strojarskog fakultet te Pedagoške akademije uz koje su sporazum potpisali i Duhanski institut te Istraživačko-razvojni centar HEPOK-a. Prva utemeljiteljska sjednica Skupštine Sveučilišta u Mostaru održana je 11. veljače 1977., čime je osnovano Sveučilište u Mostaru pod prvotnim imenom Univerzitet “Džemal Bijedić” Mostar kao četvrto sveučilište u BiH. U sastavu Sveučilišta akademske 1978./1979. počinje djelovati Građevinski fakultet, a do 1992. osnivaju se i druge sastavnice sveučilišta - Sveučilišna knjižnica, Studentski centar i tri znanstveno-istraživačka instituta. Takva organizacija ostaje sve do 1992. kada Sveučilište mijenja ime i kao jedina javna visokoškolska ustanova u BiH počinje službeno raditi na hrvatskom jeziku. Dolaskom demokratskih promjena i Sveučilište u Mostaru počinje s približavanjem standardima razvijenih europskih sveučilišnih centara. Osuvremenjuju se nastavni planovi i programi, otvaraju se novi fakulteti i razvijaju novi studiji, mijenja se i sustav upravljanja Sveučilištem. Ipak, u travnju 1992., početkom ratnih djelovanja i padanjem prvih granata na Studentski dom i Ekonomski fakultet, prekida se nastavni proces, ali se već u srpnju održavaju ispitni rokovi. Oni se, doduše, zbog stalnog granatiranja Mostara, održavaju u Širokome Brijegu, a u sljedeće dvije akademske godine (1992./1993. i 1993./1994.) nastava se organizira u Neumu i Širokome Brijegu, a u saniranim objektima u Mostaru ponovno se počela izvoditi akademske godine 1994./1995. Pedagoška akademija već 1992. prerasta u Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru iz kojega su 2005. nastali Filozofski fakultet i Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti. Nedugo potom osnovani su Medicinski i Agronomski fakultet, Akademija likovnih umjetnosti i Visoka zdravstvena škola iz koje je 2009. nastao Fakultet zdravstvenih studija. Studij računarstva otvoren je 2002. pa se dotadašnji Strojarski fakultet transformirao u Fakultet strojarstva i računarstva, da bi se uvođenjem Studija elektrotehnike na taj fakultet, od akademske godine 2017./2018., i njegov naziv promijenio u Fakultet strojarstva, računarstva i elektrotehnike. Iz Agronomskoga fakulteta nastao je 2010. Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet, a 2011. otvoren je i Farmaceutski fakultet. Prvo bh. sveučilište koje je izrazilo zanimanje za pridruživanje Europskoj udruzi sveučilišta (EUA) kroz sudjelovanje u Programu institucionalne procjene 2003. bilo je Sveučilište u Mostaru. U tom trenutku se tek raspravljalo o unutarnjim i izvanjskim procedurama vezanima uz osiguranje kvalitete, a bilo je i naznaka da bi BiH mogla biti prihvaćena kao potpisnica Bolonjske deklaracije, pa se Sveučilište u Mostaru tim više trudilo ući u europski prostor visokoga školstva. Procjeniteljski tim za Sveučilište u Mostaru, koji je imenovala EUA, načinio je izvješće koje je pokazalo kako se ova visokoškolska ustanova kreće u dobru smjeru. Ustvrđeno je kako je čelništvo Sveučilišta u Mostaru kao temeljnu zadaću pred sebe postavilo razvoj te ustanove kao suvremenog europskog sveučilišta čija je zadaća i očuvanje te njegovanje hrvatskoga identiteta i kulture. Procjeniteljski je tim optimistično zaključio kako Sveučilište ima dovoljno potencijala za ostvarivanje postavljenih ciljeva. Pozitivno izvješće potaknulo je niz reformi, počevši od provedbi unutarnje i izvanjske analize, definiranja ciklusa obrazovanja, harmoniziranja nastavnih planova i programa, uvođenja ECTS bodova, čijom provedbom su ispunjene temeljne pretpostavke za priključivanje Sveučilišta u Mostaru bolonjskom procesu, pa se od akademske 2005./2006. sustav studiranja po uzoru na referentne fakultete iz RH i drugih europskih zemalja i na Sveučilištu u Mostaru u potpunosti mijenja te izvodi u skladu s preporukama Bolonjske deklaracije. U godinama koje su slijedile fokus je bio na unapređenju kvalitete nastavnoga procesa i stvaranju što boljih uvjeta za njihovu provedbu. Kadrovsko jačanje, osiguranje odgovarajućega prostora i opreme, suradnja s gospodarstvom i drugim strukturama društva te razvoj sustava osiguranja kvalitete označeni su glavnim zadaćama Sveučilišta. Posebno bitna za razvoj Sveučilišta bila je odluka Vlade RH o ulaganju u izgradnju i opremanje kampusa. Prva faza programa počela se realizirati 2007. i obuhvaćala je izgradnju i opremanje novih zgrada Medicinskoga, Građevinskoga, Filozofskoga, Agronomskoga i prehrambeno-tehnološkog fakulteta, Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti i Fakulteta zdravstvenih studija te dogradnju, adaptaciju i opremanje Fakulteta strojarstva i računarstva, adaptaciju i opremanje Ekonomskoga i Pravnog fakulteta, Akademije likovnih umjetnosti, Studentskoga doma, Rektorata i audiovizualne dvorane površine 37.975 m2 čiji su troškovi bili 183,700.468 kuna.
Međunarodna suradnja
Realizacijom druge faze razvoja Sveučilišta, o čemu je Senat donio odluku krajem studenoga 2017. godine, a kojom je predviđena potpuna izgradnja kampusa u Rodoču, očekuje se izgradnja novih učionica i kabineta koji bi bili opremljeni najsuvremenijim nastavnim pomagalima, tako da će se prostorni uvjeti dodatno popraviti i omogućiti dostatan prostor za izvedbu znanstveno-nastavnoga rada sukladnoga pretpostavkama suvremenog visokoškolskog djelovanja. Iznimno bitan korak u provedbi bolonjskih standarda bilo je pokretanje trećeg ciklusa obrazovanja - doktorskih studija u akademskoj godini 2006./2007. na Filozofskom fakultetu, a u akademskoj 2008./2009. na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, u suradnji s Ekonomskim fakultetom Sveučilišta u Splitu, a kasnije i na drugim sastavnicama Sveučilišta u Mostaru. Provedbom unutarnje procjene Sveučilišta 2009., uz vanjsku institucionalnu procjenu EUA, pokazalo se da Sveučilište u Mostaru kontinuirano radi na izgradnji snažne, autonomne i integrirane akademske zajednice nastavnika i suradnika istraživača, umjetnika i studenata te svih ostalih zaposlenih, nastojeći ih inkorporirati u međunarodnu sveučilišnu mrežu. Primijećeno je kako su učinjeni bitni napori u osuvremenjivanju postojećih i uvođenju novih studijskih programa, a vrlo zapaženim područjima djelovanja Sveučilišta označena su područja pokretanja znanstvenih istraživanja, uspostavljanja i razvoja mreže međusveučilišne suradnje kako unutar BiH tako i u široj regiji i Europi, te suradnja s gospodarstvom uz otvaranje suvremenih programa cjeloživotnoga obrazovanja, čime se otvara mogućnost širenja mreže pozitivnog utjecaja Sveučilišta na širu društvenu zajednicu. Danas je mostarsko Sveučilište punopravni član svih istaknutih europskih i regionalnih sveučilišnih asocijacija i akademskih mreža, s vrlo uspješnom i intenzivnom međunarodnom suradnjom. Ostvarena je suradnja na iznimno važnim međunarodnim projektima (Tempus, IPA, FP7…) u međunarodnim mrežama CEEPUS, Erasmus Mundus i dr., a internacionalizacija Sveučilišta postaje realnost zahvaljujući projektu Erasmus Mundus External Cooperation Window - JOINEU-SEE, čiji je cilj potaknuti međuinstitucionalnu suradnju na području visokoga obrazovanja između Europske unije i ostalih zemalja te pomoću shema mobilnosti osigurati razmjenu naših studenata, nastavnoga i administrativnog osoblja. Najvažniji je pokazatelj dosadašnjeg rada i razvoja Sveučilišta u Mostaru dobivena pozitivna ocjena akreditacije EU-a koja je provedena posredstvom Agencije za znanost i visoko obrazovanje RH, čime se jamči puna jednakovrijednost diploma stečenih na Sveučilištu u Mostaru onima na sveučilištima u EU. •
