Jug mostarske općine, turistički zanimljiv zahvaljujući prirodnim i povjesnim bogatstvima, znatno je opterećen problemima divljih deponija i nesavjesnog odlaganja komunalnog otpada. Aktualiziran je problem sanacije divlje deponije u naselju Kosor, ali upućeni u ovu problematiku upozoravaju da je problem mnogo kompleksniji i šire rasprostranjen.
Deponija u Kosoru nastala je na ranijem kamenolomu iz kojeg se crpio pijesak i šljunak, a njena osjetljivost posebno dolazi do izražaja zbog blizine vodotoka rijeke Bune, koji se nalazi na desetak metara do same deponije.
Haris Spahić, stanovnik Kosora, govori za Klix.ba da su na tom lokalitetu dvije divlje deponije te da bi bilo potrebno krenuti u njihovo saniranje.
"Pored deponije koja je nastala na bivšoj separaciji postoji i još jedna bliže zračnoj luci. Treba učiniti maksimum napora da se to sanira. Sam prizor je jako loš, a i posljedice po okolinu su sigurno ozbiljne", govori Spahić.
O mogućim posljedicama struka ne želi spekulirati, ali su potrebna ispitivanja jako skupa.
"Sigurno je da zbog krečnjačkog sastava tla, oborinske, a i podzemne vode donesu u vodotok kemijska jedinjenja sa samog smetljišta. Za ozbiljniju analizu i štetnost deponije po živi svijet u rijeci treba napraviti podrobniju analizu sastava samog otpada. Sasvim sigurno da je mikrobiološki utjecaj loš, samo je pitanje koliki je intezitet toga zagađenja", govori Pavle Spasojević, magistar ihtiologije, biolog s Univerziteta Džemal Bijedić.
Spasojević napominje da spomenuta ispitivanja nisu jeftina, a da su rađena samo za rijeku Neretvu i to dosta davno.
Spasojević, ali i ekolog Oliver Arapović slažu se da je izvor problema navika pretežno lokalnog stanovništva.
"Naše navike su loše, dijela stanovništva, naravno ne svih. Potrebno je mnogo više uraditi na edukaciji, kao i upozoravanju na potencijalne opasanosti. Ti južni krajevi Mostara pretendiraju da budu ozbiljna turistička odredišta, ali takve slike ne idu u tom pravcu", napominje Oliver Arapović iz Udruženja Majski cvijet.
Kosor je samo jedan lokalitet, Arapović navodi i niz drugih.
"Na lokalitetu Čupova i Bunskih kanala, koji su od Kosora udaljeni nekoliko kilometara, ima nekoliko deponija, a posebno je težak slučaj s divljom deponijom u Baćevićima. Sve te deponije veoma su blizu vodotoka i predstavljaju ozbiljnu opasnost. Skoro da svako naselje ima nešto slično, nama je sigurno potrebno više napora sa svih strana da se stvar uredi", govori Arapović za Klix.
Napominje i kako nije odgovornost samo lokalnog stanovništva, nešto je i do javnih komunalnih poduzeća.
Naime, divlje deponije razlog su i najružnijih slika koje grad Mostar i njegova okolina mogu prezentirati, a to su zavjese od plastičnih vrećica razbacane svuda okolo. Nema tog prolaznika ovim krajevima koji sa čuđenjem nije primijetio taj ružni kolorit na ulazima u grad, posebno uz magistralni put M17.
