Dogovor sa sastanka vladajuće koalicije u Mostaru bio je test za aktualnu vlast na državnoj razini, piše Večernji list BiH. Mnogi su proteklih tjedana s pravom pitali postoji li više uopće koalicija na razini BiH i zato je dogovor o usvajanju ovogodišnjeg proračuna došao u pravom trenutku.
Iz jedne u drugu turbulenciju
Barem je nakratko relaksirao odnose, a stvarna vrijednost dogovorenog vidjet će se tek u budućnosti. Drugim riječima, usvajanje prijedloga proračuna, i to po ubrzanoj proceduri u Parlamentarnoj skupštini BiH, pokazalo je da bi se mnogi procesi mogli ubrzati. Prvenstveno oni europski jer je upravo usvajanje ovogodišnjeg proračuna bilo jedan od preduvjeta za povlačenje sredstava iz Plana rasta koji je Europska unija odobrila za cijelu ovu regiju, uključujući i BiH. Europski povjerenik za proširenje Olivér Várhelyi najavio je da je EU sa svoje strane spreman izvršiti prvu uplatu još prije ljetne stanke. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, to je otprilike 138 milijuna maraka, koliko bi ovdje moglo stići da se odmah počne raditi na reformama. Naravno, pod uvjetom da budu ispunjeni drugi uvjeti, kao što je Plan reformi, a o tomu još dogovora nema. Od šest milijardi eura, koliko je namijenjeno Planom rasta za ovu regiju, na Bosnu i Hercegovinu otpada 1,085 milijardi eura, kako su to nedavno precizno izvijestili iz Europske komisije. No to istodobno ne znači da će sav novac biti isplaćen u ukupnom iznosu, nego će stizati namjenski za pojedine projekte. Za sada Europska komisija nije objavila točnu raspodjelu novca koja će stizati za pojedina područja koja su obuhvaćena planom. Ipak, samo početak priljeva sredstava relaksirajuće bi djelovao i na rad na reformskim mjerama koje se očekuju. Možda i važnije, stabilizirala bi se vladajuća koalicija koja iz jedne ulazi u drugu turbulenciju. Od odluka visokog predstavnika, preko rezolucije o Srebrenici, Dodikova prijedloga o “mirnom razdruživanju” do neviđene situacije s ponovnim izborom izaslanika u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Ne ulazeći u motive cijele lakrdije s poništavanjem izbora petog srpskog izaslanika iz SNSD-a nakon godinu i pol mandata, treba reći da ulazak PDP-ova Nenada Vukovića u Dom naroda samo naizgled ugrožava parlamentarnu većinu. Stranke koje čine vladajuću koaliciju na razini BiH i dalje imaju od 8 od 15 izaslanika u gornjem domu državnog Parlamenta. To što neki u Sarajevu komentiraju kako su SNSD i HDZ izgubili većinu u Domu naroda, zapravo je potpuno irelevantno u situaciji kada je ovaj dom blokiran, prvenstveno zbog stava Kluba Bošnjaka. A proceduralne mogućnosti su takve da SNSD i s tri izaslanika može također blokirati rad ovog doma ako mu to bude namjera. Dakle, jasno je da se odnos snaga u Domu naroda nije suštinski promijenio te da su Vukovićeve najave o smjeni Vijeća ministara neozbiljne jer i on zna da nema ruku ni za smjenu ovog, a pogotovo ne za izbor nekog novog Vijeća. Osim toga, način odlučivanja u zakonodavnom sustavu BiH je takav da jedan dom bez drugog ne može donijeti ni jedan zakon ili drugu važnu odluku.
Predizborna kampanja
Za aktualnu vlast najvažnije je da se uspije izdići iznad razlika u brojnim pitanjima koja očito postoje i opterećuju svakodnevni rad institucija. Stalna uvjetovanja i blokade djelomično su posljedica i lošeg pristupa.
- Pokušali smo dati jednu novu dimenziju i ono gdje smo prepoznali dodirne točke, to smo stavili u zaključak, gdje ih nismo prepoznali, toga u zaključku nema. Ne želimo ući u neka nova osporavanja jer, ako uđemo u to, neće nam biti teško da se vrlo brzo podijelimo jer su mišljenja oko mnogo pitanja toliko različita - kazao je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović nakon posljednjih razgovora čelnika vladajuće koalicije. Činjenica da ulazimo u ljetno razdoblje godišnjih odmora te da se polako zahuktava i predizborna kampanja ne daju puno razloga za optimizam. No, čak i mali koraci mogu biti značajni u trenutačnoj situaciji. Za europski put Bosne i Hercegovine pozitivno je što po svoj prilici neće doći do drastičnih promjena u strukturi vlasti Europske unije. Ključnu ulogu će i dalje imati narodnjaci i socijaldemokrati te BiH vrlo naklonjena Ursula von der Leyen na čelu Europske komisije. Ostaje za vidjeti kako će nastupati buduća šefica europske diplomacije, bivša estonska premijerka Kaja Kallas. Dobro bi bilo da BiH iskoristi još jednu činjenicu, a to je trenutačno predsjedanje Mađarske Europskom unijom. Ne samo da je riječ o državi koja je prijateljski nastrojena prema BiH već je u pitanju članica EU-a koja je u samom vrhu onih koje inzistiraju na što bržem širenju EU-a na zemlje zapadnog Balkana.
