Studija “Dijagnoza tržišta rada u BiH” koju je realizirao Ekonomski institut Sarajevo potencirala je, osim nezaposlenosti, problem neaktivnosti stanovništva u BiH, piše Večernji list BiH. Naime, kada se govori o tržištu rada u BiH, uglavnom je rasprava koncentrirana na pitanje nezaposlenosti. Ona se može promatrati s administrativnoga stajališta - u odnos stavlja registrirane nezaposlene osobe (542.253) s radnom snagom 1,249.813 registriranih zaposlenih i nezaposlenih osoba, prema stanju početkom svibnja 2015. Studija je rađena za Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, Ministarstvo zdravstva i socijalne zaštite Republike Srpske i Svjetsku banku.
Neaktivno stanovništvo
Drugi način promatranja je prema metodologiji Međunarodne organizacije rada (ILO), koji govori o realnoj (anketnoj) nezaposlenosti.
U BiH se jednom godišnje na bazi anketiranja oko 30 tisuća osoba nastoji utvrditi koliki broj osoba stvarno radi, pri čemu osoba može biti administrativno registrirana kao nezaposlena, a stvarno zaposlena. Realnom stopom nezaposlenosti, osim formalno registrirane, nastoji se obuhvatiti i neformalno zaposlene osobe koje ostvaruju određene prihode po osnovi rada, ali u sklopu radnog angažmana, ili nisu mirovinski i zdravstveno osigurane, rade “na crno” ili nisu u obvezi osigurati se, kao što su to, primjera radi, poljoprivrednici.
S druge strane, prema podacima Agencije za statistiku koji su ažurirani u 2015. godini nakon popisa stanovništva, broj zaposlenih prema ugovoru o zapošljavanju u BiH, a koji rade puno radno vrijeme, iznosi 746.000, dok je zaposlenih sa skraćenim radnim vremenom 55.000. Međutim, ostaje i dalje problem neaktivnosti stanovništva o kojem se u BiH nedovoljno govori - osobe su u radno sposobnoj dobi od 15 do 65 godina, a nisu zaposlene niti traže posao.
Ukupan broj ovih osoba u 2014. godini je iznosio 1,465.000. Kada se na taj broj dodaju i stvarno nezaposlene osobe, 311.000 tisuća, dobije se da su dvije trećine osoba u radnoj dobi nezaposlene ili neaktivne.
Problem školske spreme
Prema ovom pokazatelju, BiH je među posljednjim zemljama u svijetu. Problem aktivacije odnosno zapošljavanja neaktivnih osoba je u tome što ih je većina samo sa završenom osnovnom školom i niže, što su mnogi od njih umirovljeni prije 65. godine, nesposobni za rad ili obeshrabreni vjerujući da ne mogu naći posao.
Problem neaktivnosti posebno je izražen kada se računa stopa zaposlenosti u BiH - zaposleni kao postotak u odnosu na stanovništvo u radnoj dobi. Prema izračunima Ekonomskog instituta Sarajevo, ova stopa iznosi 40 posto. Da bi BiH dostigla zemlje koje su u EU najniže rangirane - Grčka, Hrvatska, Španjolska, Italija, Mađarska, Bugarska, Rumunjska i Slovačka, trebalo bi kreirati 300.000 novih radnih mjesta.
