Informacija da se Srbija sprema multinacionalnoj kompaniji Rio Tinto dati “zeleno svjetlo” za razvoj najvećeg europskog rudnika litija dvije godine nakon što je Beograd prekinuo taj projekt, ponovno je u prvi plan stavila rudarske potencijale cijeloga okruženja. Time se otvara put za značajan poticaj za industriju električnih vozila na kontinentu.
Vrijedna nalazišta
Kako navodi Financial Times u svom tekstu, time se otvara put za značajan poticaj za industriju električnih vozila na kontinentu. Zašto su važna nalazišta litija, bora i drugih ruda? Jednostavno, bez toga je nemoguće zamisliti razvoj moderne tehnologije, a procjene pokazuju da samo kada je litij u pitanju, Srbija i Bosna i Hercegovina raspolažu s 10 posto svjetskih kapaciteta. Naravno, to je i ozbiljno ekološko pitanje jer utjecaj izvlačenja ove rude za životni okoliš još nije dovoljno istražen pa su brojne udruge protiv otvaranja rudnika.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da su “nove garancije” anglo-australijske rudarske kompanije i EU izgleda spremne odgovoriti na zabrinutost Srbije hoće li na lokaciji Jadar biti ispunjeni nužni ekološki standardi. Vučić je u intervjuu za Financial Times istaknuo kako je uvjeren da će osigurati i nužna jamstva lidera EU-a za srodne investicije u Srbiji, kao što su proizvodnja baterija i proizvodnja električnih vozila. - Ako sve ispunimo, rudnik bi mogao biti otvoren 2028. godine - rekao je on, dodajući da je projektirano da proizvodi 58.000 tona litija godišnje, što je dovoljno za 17% proizvodnje električnih vozila u Europi - otprilike 1,1 milijun automobila.
On vjeruje kako bi to moglo biti ključna promjena za Srbiju i cijelo okružje. Poznato je da je švicarska tvrtka Arcore počela opsežna istraživanja nalazišta litija i bora na Majevici, u blizini Lopara.
To bi uskoro mogla postati prva lokacija u BiH na kojoj će se eksploatirati ove vrijedne rude. U ekonomskom smislu to bi preporodilo cijeli prostor sjeveroistočne Bosne, iako postoji protivljenje dijela lokalne zajednice i nevladinih udruga koje smatraju da je to prevelika cijena za ugrožavanje životne sredine.
Čini se kako Vlada Republike Srpske ne misli tako jer podržava otvaranje rudnika. U susjednoj Srbiji već je dugo prisutan taj problem pa je tamošnja vlada početkom 2022. godine, suočena s ekološkim prosvjedima, oduzela dozvole Rio Tintu. To se događalo u vrijeme kada je Vučić, koji je postao premijer 2014. godine i predsjednik tri godine poslije, bio suočen s izborima i unutarnjim političkim pritiskom. Međutim, danas je politička situacija za Vučića mnogo povoljnija i može slobodno nastaviti projekt.
Pozitivni učinci
Očito je da Europska unija blagonaklono gleda na najave eksploatiranja litija na Balkanu jer nema domaću proizvodnju ove rude, a samo Jadar generirao bi dovoljno da zadovolji 13 posto predviđene potražnje na kontinentu 2030. godine, prema Fastmarketsu, kompaniji za istraživanje roba. Siniša Mali, ministar financija Srbije, rekao je da će projekt dati veliki poticaj srpskom gospodarstvu, dodajući između 10 i 12 milijardi eura godišnjem bruto domaćem proizvodu, koji je u 2022. godini iznosio 64 milijarde eura.
Napomenuo je da Srbija planira zabraniti izvoz litija i rekao da Srbija želi “izgraditi kompletan lanac vrijednosti”. Slične poruke upućuje i predsjednik RS-a Milorad Dodik kada govori o potencijalnom rudniku na Majevici. Što se tiče Bosne i Hercegovine, a posebno Bosne, poznato je da su, uz šume i rijeke, upravo rude glavni resursi. Potvrđuje to i primjer iz Vareša, gdje je nedavno otvoren Rudnik cinka, barita i olova Rupice britanske tvrtke Adriatic Metals. Riječ je o najvećoj poslijeratnoj investiciji u Bosni i Hercegovini, koja je osobito značajna za stanovnike Vareša.
U Rudniku je na samom početku zaposleno više od 270 osoba, a ukupno 600 radnika povezano je s radom. Plan je do 2050. godine proizvesti i prodati cinka i olova u vrijednosti većoj od pet milijardi eura. Dodaju li se tomu nalazišta zlata i drugih vrijednih metala, jasno je kako bi ovaj prostor, uz maksimalno poštivanje ekoloških standarda, vrlo brzo mogao postati važna karika u globalnoj industrijskoj proizvodnji.
