Projekt CHE Vrilo projektnom i studijskom dokumentacijom razmatran je još od 60-ih godina 20. stoljeća. CHE Vrilo je objekt za koji je Vlada FBiH 2006. i 2010. proglasila javni interes, a taj projekt je sastavni dio svih planova EP HZ HB od 2006. godine.
Njemačka prepoznala značaj
CHE Vrilo podržali su Općina Tomislavgrad, Vlada HBŽ-a i FBiH te Vijeće ministara BiH. Puštanje u rad CHE Vrilo očekuje se krajem 2023. U svim dokumentima koji uređuju i određuju korištenje resursa i prostora za energetsku infrastrukturu na svim razinama vlasti u FBiH CHE Vrilo uvršteno je i tretirano kao prioritetni proizvodni objekt od javnog interesa. Odobrenjem kreditnih i grant sredstava za projekt CHE Vrilo, Njemačka je prepoznala značaj projekta CHE Vrilo ne samo za EP HZ HB već i za BiH, a osobito za bilateralnu financijsku suradnju između Njemačke i BiH. CHE Vrilo pruža mogućnosti za zaposlenje, doprinosi smanjenju onečišćenja, poboljšava prometnu infrastrukturu. Do 2020. na mreži EES BiH realno je očekivati priključenje vjetroelektrana instalirane snage ukupno do 200 MW, pri čemu je ukupni odobreni iznos instalirane snage vjetroelektrana ograničen na 350 MW za BiH, od čega 230 MW u FBiH, a 120 MW u RS. Značaj CHE Vrilo, uz postojeću CHE Čapljina, u elektroenergetskom sustavu sigurno će rasti izgradnjom vjetroelektrana i posljedičnim povećanjem utjecaja pogreške prognoze njihove proizvodnje na rad sustava. Uz značaj za EP HZ HB, brojne su socioekonomske koristi projekta CHE Vrilo za širu zajednicu. Korist jednog ovakvog projekta je električna energija koja može podržavati ekonomski razvoj i poboljšati kvalitetu života u zoni koju opslužuje.
Koristi za zajednicu
Elektroenergetskom sustavu ponudit će novih 196,13 (8 sati crpni rad) GWh godišnje, čime će pridonijeti umanjenju zagađenja štetnim plinovima u iznosu oko 156,90 t CO2/god.
Izgradnjom predviđenih akumulacija CHE Vrilo stvaraju se preduvjeti za unapređenje vodoopskrbnih i vodonatapnih sustava. Donji bazen CHE Vrilo u potpunosti je smješten unutar postojeće akumulacije Buško jezero i zauzima samo oko 2% površine Buškoga jezera, odnosno oko 0,4 promila površine Ramsar zone. Doprinijet će osiguranju sigurnije, pouzdanije i kvalitetnije opskrbe vodom za navodnjavanje, domaće i industrijske potrebe. Izgradnjom CHE odnosno povećanjem kapaciteta za evakuaciju velikih voda bitno se umanjuje učestalost i površina plavljenja Duvanjskoga polja (čak do 4 m, odnosno oko 80% smanjenja površine plavljenja), što je preduvjet za druge projekte. Bitno će doprinijeti i obrani od poplava te natapanju Duvanjskoga polja za potrebe intenzivne poljoprivredne proizvodnje.•
