Za Europsku uniju od posebnog je interesa podržavati suverenitet, jedinstvo i teritorijalni integritet BiH na temelju načela ravnopravnosti i nediskriminacije svih građana i konstitutivnih naroda, kako je zapisano u Ustavu BiH, kao i u reformskom procesu na njezinu europskom putu - ključna je rečenica iz nedavno usvojenog Strateškog kompasa, dokumenta Europske unije koji jasno progovara o viziji Unije, ali i na do sada najizravniji način svjedoči o tomu kako EU uvažava konstitutivnost kao temeljno načelo BiH, piše Večernji list BiH.
Budući da konstitutivnosti kao ustavnog pojma nema bez legitimnog političkog predstavljanja kao zakonske odrednice, sasvim je jasno koliko je značaj ovakve odrednice službene europske politike prema budućnosti BiH, koja ima aspiracije postati punopravna članica, no koja prije toga mora provesti niz reformi.
Poštivanje Ustava
Budući da članstvo u EU pretpostavlja i puno poštivanje Ustava, može se izvući zaključak prema kojemu je izmjena Izbornog zakona sukladno ustavnim načelima konstitutivnosti jedan od preduvjeta za europski put zemlje. A tomu svjedoče i osnovni preduvjeti za svaku državu kandidatkinju, pri čemu je prvi korak ispunjavanje Kopenhagenskih kriterija, među kojima je i onaj koji govori o postojanju stabilnih institucija koje jamče demokraciju i vladavinu prava. Budući da BiH nije ispunila presudu vlastitog Ustavnog suda koja govori o konstitutivnosti, teško se može govoriti o vladavini prava.
Zamjenik ministrice vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Josip Brkić u razgovoru za Večernji list naglasio je kako je iznimno bitna činjenica da se u dokumentu Strateškog kompasa naglasila BiH, kao i da se konstitutivnost prepoznala kao bitan element, a to govori o nekoliko činjenica. Prva je, ističe Brkić, kako je na taj način EU potvrdio da konstitutivnost i legitimno predstavljanje nisu nikakve prepreke ulasku u EU.
Ravnopravnost
Dapače, poručio je Brkić, konstitutivnost i legitimno predstavljanje nešto su što BiH treba unijeti sa sobom u Europsku uniju. To je, dodao je, odgovor i svima onima koji su govorili da BiH mora odustati od ovih temeljnih načela, a posebno je važno što je stav kojim se priznaje konstitutivnost naroda stav svih država članica Europske unije, odnosno potvrda da BiH može postati članica Unije kao država triju ravnopravnih naroda. Brkić je također napomenuo i kako je Europsko vijeće, koje je i donijelo Strateški kompas, tijelo koje odlučuje o proširenju Europske unije, a sve su to činjenice koje govore o prilog značaju odluke.
Izričit naglasak na konstitutivnosti kruna je višegodišnjih napora onih političkih snaga koje traže poštivanje temeljnog akta države - Ustava BiH koji je spomenuto načelo definirao kao natkrovljujuće načelo. Ustavni sud je u svojoj odluci U-23/14 po apelaciji Bože Ljubića jasno naveo i kako iz alineje preambule Ustava Bosne i Hercegovine slijedi da je ustavotvorac imenovao, odnosno označio konstitutivne narode (Bošnjake, Srbe i Hrvate) kao posebne kolektivitete i priznao im jednaka prava, tj. da je "podvukao" poseban, jednakopravan i jednak status Bošnjaka, Hrvata i Srba kao konstitutivnih naroda. Ovaj stav iznimno je bitan u kontekstu legitimnog zastupanja jer je Ustavni sud jasno podsjetio kako se prema općem načelu demokracije pravo na demokratsko odlučivanje ostvaruje legitimnim političkim predstavljanjem koje mora biti utemeljeno na demokratskom izboru onih koje predstavlja i čije interese zastupa. U tom smislu veza između onih koje predstavlja i njihovih političkih predstavnika na svim administrativno-političkim razinama je ta koja omogućava legitimitet predstavnicima zajednice. Svijest predstavnika EU-a, kao i SAD-a, o važnosti legitimnog političkog predstavljanja dokazana je i kroz njihovo kontinuirano zalaganje za politički dogovor, a napose Hrvata i Bošnjaka u Federaciji, kao i činjenicu da su upravo EU i SAD bili medijatori procesa koji je rezultirao mostarskim sporazumom, a koji je jasno uputio na potrebu legitimnog političkog predstavljanja.
