Prošla je godina bila najtoplija do sada oborivši rekord iz 2016., objavila je ranije služba Europske unije Copernicus Climate Change Service (C3S). Već početkom ove godine očekivanja znanstvenika bila su da će 2024. biti još i toplija, piše Večernji list BiH. Temperaturni skokovi svakodnevno bilježe nove rekorde. Danima zaredom Mostar je bilježio temperaturu iznad 40 stupnjeva, a u Banjoj Luci u srpnju ove godine registrirano je 14 pojava tropskih noći, odnosno noći kada minimalna temperatura ostaje iznad 20 stupnjeva, što je najveći broj tropskih noći u jednom mjesecu otkako se vrše mjerenja u ovom gradu.
Kolapsna stanja
Kada je riječ o temperaturama koje su pred nama, u srednjoročnoj prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda stoji kako se sparno i promjenjivo vrijeme prognozira do 24. srpnja. Pljuskovite oborine i grmljavina očekuju se diljem Bosne i Hercegovine, a nešto intenzivnije izgledne su na sjeveru i zapadu Bosne. Potom od 25. srpnja do kraja prognoznog razdoblja (6. kolovoza) stabilno i sunčano vrijeme diljem zemlje, uz temperature zraka u granicama prosječnih za ovo doba godine uz trend porasta. Nova nestabilnost prognozira se od 2. kolovoza s oborinama u središnjim i istočnim predjelima Bosne. - Ugodne temperature zraka očekuju se do 28. srpnja s minimalnim u Bosni od 14 do 19, u Hercegovini od 20 do 25 °C i maksimalnim diljem zemlje od 29 do 34 °C, a na krajnjem jugu i sjeveru i do 38 °C. Razdoblje s natprosječno visokim temperaturama zraka prognozira se od 30. srpnja uz jutarnje u Bosni od 18 do 23 te Hercegovini od 21 do 26, danju u Bosni i Hercegovini između 36 i 41 °C, priopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
Ekstremne temperature zraka koje su u BiH prisutne već neko vrijeme dovele su do više slučajeva kolapsnih stanja diljem BiH. U samo 72 sata medicinsku pomoć u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Sarajevske županije zatražilo je oko 1400 pacijenata, među kojima je bilo dosta turista stranog, osobito azijskog podrijetla. Bilo da ste na moru, na vrućem asfaltu ili u zatvorenoj, vrućoj prostoriji poput tvorničkog pogona, potrebno je poznavati pravila samopomoći. Glavni neprijatelji našeg organizma ljeti su sunčanica i toplinski udar koji su tijekom posljednjih godina znatno u porastu zbog klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja. Utjecaju visokih temperatura zraka najviše su izložene osjetljive skupine kao što su mala djeca, trudnice, kronični bolesnici, starije osobe, kao i ljude koji rade na otvorenom, posebno ako su nezaštićeni od sunca, ističu iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).
- Dulje izlaganje glave suncu dovodi do sunčanice, posebno kada je potiljačni dio glave izravno izložen visokoj temperaturi i pod utjecajem sunčeve topline. Naime, naše tijelo se hladi radom kardiovaskularnog sustava i znojenjem. Ako nesmotreno izlažemo glavu utjecaju sunca, temperatura u glavi se znatno povećava.
Tijelo nastoji rashladiti mozak tako što više hladne krvi upućuje u glavu. Time dolazi do širenja krvnih žila mozga i do naglog povećanja njegove zapremine. To utječe na pojavu simptoma koji su jako slični potresu mozga i nisu nimalo bezopasni. Ozbiljni slučajevi sunčanice mogu završiti nesvjesticom, pa čak i komatoznim stanjem - kazala je nedavno dr. Elma Kuduzović, rukovoditeljica Odjela za promociju zdravlja u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica. Stoga potrebno je ne izlagati se predugo izravnom zračenju sunca i za vrijeme najvećih vrućina boraviti u hladovini ili klimatiziranoj prostoriji. Prostorije u kojima se boravi moraju se redovito provjetravati, a ako se koriste rashladni uređaji, temperature u odnosu na vanjsku sredinu ne bi se trebale znatno razlikovati.
Trovanje hranom
Ljeto i visoke temperature donose popriličan rizik i kada je riječ o trovanju hranom. Najrizičnije namirnice tijekom ljeta su sirova jaja, sirovo meso (osobito perad), kolači, sirovo mlijeko. No, rizična namirnica može biti bilo koja ako se njome rukovalo nehigijenski i/ili nije dobro termički obrađena. Salmoneloza je bolest koja se prenosi prljavim rukama, dakle izravnim kontaktom s hranom. Zato se zove “bolest prljavih ruku”. Iako je rizik prijenosa salmonele veći kod zaraženih osoba i kliconoša, svaka osoba može prenijeti ovu bakteriju na hranu ako ne opere ruke prije rukovanja njome.
