Trećina anketiranih građana u Bosni i Hercegovini smatra kako je potrebna uspostava RTV kanala na hrvatskome jeziku budući da smatraju kako Hrvati nisu jednakopravno zastupljeni u programima postojećih servisa, dok nešto više, njih 38 posto, to smatra političkim zahtjevom HDZ-a BiH, stranke koja želi imati javni servis pod svojim političkim nadzorom. Potvrdilo je to istraživanje koje je na temelju 500 anketiranih građana iz oba entiteta provela agencija Chapter4 Millenium d.o.o., iz grupacije Millenium i smatra se relevantnim za obradu bh. tržišta.
Prepoznat problem
Ovo istraživanje predstavila je Udruga BH novinara. “Zaključke Hrvatskog narodnog sabora u BiH, u vezi s uvođenjem javnog servisa na hrvatskom jeziku, većina ispitanika vidi kao politički zahtjev HDZ-a, stranke koja želi imati javni servis pod svojom kontrolom. Ali značajan dio ispitanika taj zahtjev smatra i opravdanim te smatra kako hrvatski jezik nije dovoljno zastupljen”, navodi se u komentaru ovoga istraživanja. Istodobno, rješavanje pitanja kvalitetnijeg informiranja Hrvata u BiH na hrvatskom jeziku i veću zastupljenost interesa hrvatskog naroda u sadržajima javnih servisa, većina ispitanika vidi kroz potpunu provedbu postojećeg Zakona o javnom servisu na razini BiH koji nalaže ravnopravnu zastupljenost tri konstitutivna naroda i tri jezika u programskim sadržajima. Postotak potpore sugerira da dio Bošnjaka i Srba podupire zahtjev za hrvatskim RTV kanalom.
Servis i kanal
No, zanimljivija je detaljnija razrada ovih odgovora. Među ponuđenim odgovorima oko uspostave RTV kanala podupire ga veći broj građana Republike Srpske nego što je to slučaj s Federacijom BiH. Jednako tako za još jedan ponuđeni odgovor da je uspostava RTV kanala financijski teško izvediva smatra 19 posto ispitanika, dok 12,4 posto smatra, pak, kako je o tome potrebno otvoriti profesionalnu javnu raspravu unutar Parlamenta BiH i medijske zajednice u BiH s obzirom da se radi o političkom zahtjevu. U Republici Srpskoj, pak, formiranje posebnog javnog servisa na hrvatskom jeziku rješenjem smatra 22 posto ispitanika, a u Federaciji samo njih 13,6. Vrlo sličan odgovor vezano uz ustroj kanala na hrvatskom jeziku u okviru jednog od postojećih javnih servisa potporu daje 12,6 posto građana BiH, a kao četvrto rješenje uspostavu RTV produkcijskih centara u Mostaru, Banja Luci i Sarajevu podupire 5,6 posto ispitanika.
