U 51. izvješću koje će visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko ovog četvrtka podnijeti pred Vijećem sigurnosti UN-a nalaze se i dijelovi u kojima Inzko u kontekstu “izazova” općem okviru mirovnog sporazuma, spominje Hrvate, odnosno njihove političke predstavnike i to zbog toga što obilježavaju dan utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, saznaje Hrvatski Medijski Servis.
U samom uvodu Inzko između ostalog nabraja najvažnije događaje koji su obilježili izvještajno razdoblje (22. listopad 2016-21. travanj 2017.) te između ostalog u dijelu koji se odnosi na retoriku političkih lidera u BiH, hrvatske političke predstavnike stavlja u isti pasus kao i one iz Republike Srpske. Tako Inzko ističe kako je retorika koja zagovara raspuštanje BiH, a dolazi iz vlasti RS-a, umanjena zbog mogućnosti sankcija SAD-a, ali i kako mogućnost referenduma o neovisnosti ostaje na stranačkoj platformi vladajuće stranke u RS.
Isto tako, hrvatske vođe i dalje zagovaraju reorganizaciju zemlje na etničkim crtama, naglasio je Inzko, iako pritom nije pojašnjeno o kakvim se konkretno crtama ili planovima radi.
No, nešto dalje u dijelu izvješća pod nazivom “Izazovi Općeg okvirnog sporazuma za mir” Inzko je pokušao to opravdati izjavama koje su se čule na sjednici HNS-a, ali i prilikom obilježavanja ustroja Herceg-Bosne.
-Neki hrvatski čelnici nastavili su pozivati na novu upravnu i teritorijalnu organizaciju BiH, što bi rezultiralo formiranjem “federalne jedinice” s hrvatskom većinom, navodi visoki predstavnik te dodaje kako je na zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora 28. siječnja, predsjednik Glavnog vijeća HNS-a Božo Ljubić ponovno potvrdio taj cilj kao trajnu težnju Hrvata u BiH.
U svojem izvješću visoki predstavnik očito spornim smatra i to što je HNS 17. studenog obilježavao 25. obljetnicu Hrvatske zajednice Herceg-Bosne te kaže kako su na događaju razni izaslanici pohvalili koncept HRHB-a kao valjan te su isticali kako BiH ne bi ni bilo bez Herceg-Bosne.
Inzko pritom ističe kako neki hrvatski čelnici nastavljaju napore za obnovu slike HRHB-a. Zanimljivo je i to što je visoki predstavnik u istu rubriku koja obrađuje “izazove” za Opći okvirni sporazum za mir osim Herceg-Bosne stavio i apelaciju Bože Ljubića, odnosno odluku Ustavnog suda BiH koji je, podsjećamo osporio dijelove Izbornog zakona u pogledu broja izaslanika iz svake od županija čime je potvrđeno kako popunjavanje Doma naroda nije u skladu s konstitutivnošću naroda.
Inzko pritom navodi suprotna stajališta, osobito između HDZ BiH i SDA oko toga hoće li se izbori za Doma naroda Federacije 2018. godine provesti ako Parlamentarna skupština BiH ne uspije izmijeniti neustavne odredbe Izbornog zakona BiH i ako Ustavni sud BiH stoga ukine odredbe koje smatra neustavnim.
-Pitanje je još važnije s obzirom da, bez izbora u Domu naroda Federacije, bilo bi nemoguće birati izaslanike u Domu naroda BiH, nemoguće izabrati članove “predsjedništva Federacije” i nemoguće izabrati novu Vladu Federacije nakon izbora 2018. godine, naveo je Inzko.
Za razliku od ovih pitanja o temi koja se tiče pitanja boraca koji iz BiH odlaze na strana ratišta Inzko je napisao tek nekoliko redaka, navevši kako je prema raznim tijelima BiH, ova zemlja nije zabilježila nove odlaske državljana BiH koji bi se priključili tzv. islamskoj državi te kako je Tužiteljstvo BiH nastavilo aktivnosti vezane za istragu i progon građana BiH koji su napustili ili planiraju napustiti BiH s ciljem priključenja ISIL-u.
