Europska unija će priznati rezultate izbora u Bosni i Hercegovini čak i ako oni budu organizirani po sadašnjem Izbornom zakonu koji nije usklađen s presudom suda u Strasbourgu u predmetu „Sejdić i Finci“.
Nema više oštre retorike
Kako doznaje „Večernjak“ u diplomatskim krugovima u Sarajevu, Bruxelles je odustao od oštre retorike i prijetnji nepriznavanjem legitimiteta izbora ukoliko ne bude provedena presuda Europskog suda za ljudska prava. Iako je neupitno da su sadašnja izborna pravila, poglavito kada je riječ o izboru članova Predsjedništva BiH i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, diskriminatorna te da bi presudu „Sejdić i Finci“ trebalo što prije provesti, to neće biti razlog da Europa ne prizna legitimitet izabranih predstavnika i izvršne vlasti koja će biti formirana sukladno izbornim rezultatima 2014. godine. Prijetnjama o nepriznavanju rezultata izbora pokušalo se izvršiti pritisak na političke lidere u BiH da do kraja ove godine postignu dogovor o provedbi spomenute presude te promjene Ustav i Izborni zakon BiH. Kako se približava kraj godine sve manje su šanse da dogovor biti postignut, a upitno je hoće li pregovori rezultirati kompromisom i do travnja iduće godine, kada je krajnji rok za raspisivanje izbora.
Dodatna destabilizacija?
-Formalna odluka o tome nije donijeta, ali i unutar Europske unije sve je dominantniji stav da bi eventualno nepriznavanje rezultata izbora ili njihova odgoda pod međunarodnim pritiskom, samo dodatno zakomplicirali i radikalizirali situaciju u BiH, kaže naš izvor. Ovakve ocjene sasvim logičnim smatraju i domaći analitičari. Sead Turčalo s Fakulteta političkih znanosti u Sarajevu kaže kako prijetnja nepriznavanjem rezultata izbora ni do sada nije polučila nikakve rezultate pa nema razloga da će se to dogoditi ni narednih mjeseci. - Eventualna odgoda izbora bi samo dodatno destabilizirala ionako rovitu političku situaciju i domaćim akterima pokazala da mogu bez ikakve odgovornosti prema građanima nastaviti obnašati vlast. Izbori su, barem hipotetički, šansa da se odgovorni političari kazne za ono što jesu ili nisu uradili, smatra Turčalo. Eventualno nepriznavanje rezultata izbora bi stvorilio problem i samoj međunarodnoj zajednici, jer ni na tehničkoj razini ne bi mogli komunicirati s izabranim vlastima. S druge strane, odgoda izbora, kao alternativno rješenje, već je odbačena od većine relevantnih političkih subjekata u BiH. Zagovornici odgode izbora bi automatski bili prikazani kao oni koji se boje njihovog ishoda.
