Sud za ljudska prava i Venecijanska komisija imaju različite kriterije oko izborne i ustavne reforme prema pojedinim državama

Izbrisati narode ili ukinuti Dom naroda može se samo s Daytonom 2

05.01.2022.
u 09:25

Izvorište za ograničenu ustavnu reformu koja se svodi na uklanjanje naroda iz Ustava BiH, a što je jedna od fundamentalnih i vrlo osjetljivih sastavnica Daytonskog mirovnog sporazuma, Venecijanska komisija je predložila očito smatrajući da bi se na taj način provela i presuda "Azra Zornić protiv BiH". Radi se o presudi u kojoj se inzistira na mogućnosti da se predstavnici manjina kandidiraju na najviše pozicije u državi u Predsjedništvu BiH, ali i u Domu naroda koji su pak Daytonom zamišljeni kao institucije u kojima će tri naroda imati jednaku zastupljenost i na taj način imati jednak utjecaj, piše Večernji list BiH. O tome bi se trebalo, uz ostalo, razgovarati i u nastavku razgovora o ustavnoj i izbornoj reformi u zemlji što se očekuje već tijekom siječnja. "Osamnaest godina nakon tragičnog sukoba u Bosni i Hercegovini došlo je vrijeme za usvajanje političkog sustava koji bi svim građanima te zemlje omogućio pravo kandidirati se za Dom naroda i Predsjedništvo bez bilo kakvog razlikovanja u pogledu etničkog podrijetla", stoji u izdvojenome objašnjenju o slučaju "Zornić".

Kompendij presuda

To se nalazi u svojevrsnome javno dostupnome kompendiju presuda koje je donosio Sud u Strasbourgu diljem Europe u pogledu nemogućnosti ostvarenja prava vezanih za izborni proces, a jedan dio se odnosi i na BiH. Zajedno s time u tome dokumentu navode se i druge presude, ali se krajnje oprezno govori o tome čime treba rezultirati izborna i ustavna reforma te da se trebaju uvažavati posebnosti svake države, što Venecijanska komisija očito u slučaju BiH ne radi. "Iako imaju zajedničko izvorište i potrebu da se osigura i neovisnost izabranih predstavnika i sloboda izbora birača, kriteriji prihvatljivosti razlikuju se u skladu s povijesnim, društvenim i političkim čimbenicima koji su specifični za svaku državu. Mnoštvo situacija predviđenih ustavima i izbornim zakonodavstvom brojnih država članica Vijeća Europe pokazuje raznolikost mogućih pristupa u ovom području. Stoga, u svrhu primjene članka 3. protokola br. 1, svako izborno zakonodavstvo mora se ocijeniti u svjetlu političke evolucije dotične zemlje", navodi se u ovome dokumentu. U jednome od paragrafa se još jasnije ističe kako se mora pozorno imati na umu povijesni i politički kontekst svake zemlje na koju se odnosi ovakve odluke. "Osim toga, kada ispituje izborni sustav neke zemlje – bilo da se radi o aktivnom ili pasivnom aspektu – Sud uzima u obzir raznolikost povijesnih konteksta država. Ti različiti konteksti mogu stoga dovesti Sud do prihvaćanja razlika u izbornim pravilima od jedne zemlje do druge, ali i do objašnjenja bilo kakvog razvoja razine zahtjeva ovisno o razdoblju koje se razmatra", navodi se. U dokumentu se navode i različiti slučajevi, odnosno postojanja neproporcionalnosti, ali i primjeri presuda koje također nisu primijenjene, a odnose se na prijepore na Cipru. U kontekstu BiH čini se kako se posve stavlja po strani kontekst nastanka države i aktualnog državnopravnog režima. Posebice ako se imaju na umu neka ranija razmatranja Venecijanske komisije, stručnog tijela Vijeća Europe, koja se sada postavlja kao "prijatelj" procesa reformi. No, ako se ima na umu kontinuitet prijedloga ovoga tijela, koje se do sada postavljalo kao tijelo koje pokušava udovoljiti volji većine (Bošnjaka), onda se teško može govoriti o prijedlozima koji mogu polučiti uspjeh, radije vratiti BiH u podjele i eskalaciju.

Ukidanje Doma naroda

Prijedlog da se brišu narodi iz Doma naroda očito ima na umu ranije korake koje su radikalnije predlagali iz ove komisije. "Glavni cilj amandmana je pomak od dvodomnosti s dva jednaka doma na novi sustav u kojem bi Dom naroda imao samo ograničene ovlasti s fokusom na veto vitalnih nacionalnih interesa. Reforma bi bila korak u smjeru preporuka Venecijanske komisije da se ukine Dom naroda i da se pojednostavi donošenje odluka unutar državnih institucija", stoji u stavu iz 2006. godine. Na taj se način na najizravniji način ugrožava Daytonski mirovni sporazum, američki projekt kojim je okončan rat i dana prilika razvoju države i društva. Narušavanjem temeljnih postavki konstitutivnih naroda, Doma naroda, riskira se sve do sada učinjeno. No, i takve reforme su moguće. Ali - samo uz Dayton 2.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije