Izgradnja prometnih koridora kroz Hercegovinu, počevši od kapitalnog projekta koridora Vc, preko modernizacije postojećih magistralnih, regionalnih, ali i lokalnih prometnica u godinama koje su pred nama imat će, pretpostavlja se, iznimno značajan utjecaj na gospodarski oporavak regije, ali države u cjelini. Na jugu i zapadu Hercegovine trenutačno se radi nekoliko značajnih projekata koji će izravno voditi izgradnji nove poslovne infrastrukture, a posebice u modelu koji se do sada pokazao uspješnim - poslovnim zonama, piše Večernji list BiH.
Važnost koridora
Intenzivni radovi na nekoliko dionica, kao i pripremne aktivnosti na nekim drugim pokazuju kako su izvođači, ali i vlasti, odlučni u naumu da što prije dovrše južni dio strateški važnog koridora Vc.
Jedna od lokalnih zajednica koje će imati iznimnu korist od prometnog koridora međunarodnog značaja je Čapljina, koja je u suradnji s Federalnim ministarstvom razvoja, poduzetništva i obrta uspješno završila još jedan projekt. Nakon izgradnje cestovne infrastrukture, u 2020. godini realiziran je projekt izgradnje komunalne infrastrukture u gospodarskoj zoni Zvirovići.
Njezina pozicija dodatno dobiva na važnosti zbog blizine autoceste, ali i željeznice, Zračne luke Mostar, kao i luke u Pločama. Osim Čapljine, i druge lokalne sredine na širem prostoru Hercegovine profitirat će od nove autoceste.
Nešto istočnije radi se na povezivanju Neuma i Stoca, što će imati izniman značaj za širi prostor jugoistoka Hercegovine koji obiluje brojnim turističkim, ali i poljoprivrednim potencijalima.
Prometna izoliranost postaje stvar prošlosti i na prostoru zapadne Hercegovine. Planiranom brzom cestom Mostar sjever – Široki Brijeg – granica RH rasteretit će se cestovna mreža grada Mostara te će ona ujedno biti i sjeverna obilaznica grada. Izravnom vezom s autocestom na koridoru Vc omogućit će se usmjeravanje s petlje Mostar sjever na koridor Vc prema gradu Širokom Brijegu i općini Grude te u konačnici do granice s Republikom Hrvatskom gdje će se brza cesta priključiti na cestovnu mrežu Hrvatske.
Brza cesta od mjesta Polog izravno se nastavlja na južnu obilaznicu grada Mostara i omogućit će dobru cestovnu povezanost Zapadnohercegovačke županije s postojećom cestovnom mrežom, a prije svega s koridorom Vc.
Generiranje izvoza
Jednom modernom brzom cestom koja bi se preko Širokog Brijega i Gruda spajala na brzu cestu u Zagvozdu stvorili bi se uvjeti za snažniji gospodarski uzlet ovoga dijela BiH, otvaranje novih radnih mjesta, pospješivanje već postojećih jakih brendova koji krase ovaj prostor te u konačnici privlačenje većeg broja investicija. Na ovaj način Zapadnohercegovačka županija konačno će doći na mapu važnih regionalnih prometnih koridora, što ima izuzetno veliki strateški značaj. A usko vezana tematika prometnog povezivanja jest i pitanje izgradnje gospodarskih zona. U ovom trenutku, a prema podacima Federalnog ministarstva obrta, u Federaciji se nalazi više od 130 verificiranih poslovnih zona, a u kojima posluje više od 1020 poslovnih subjekata koji generiraju izvoz u vrijednosti od 3,5 milijardi maraka.•
