Brojni ekonomski izazovi, izgleda, nisu imali pretjeranog utjecaja na daljnji rast proizvodnje domaće namjenske industrije, a brojke koje su nedavno potvrđene, a odnose se na stanje izvoza u 2022. godini, pokazuju kako je riječ o sektoru koji bilježi izvrsne rezultate, potvrđujući ocjenu ekonomskih stručnjaka kako se radi o jednom od značajnijih izvoznih segmenata, piše Večernji list BiH.
Izvozno orijentirani
Na nedavno održanom sastanku Grupacije namjenske proizvodnje u Vanjskotrgovinskoj komori BiH razmatrana je i analiza vanjskotrgovinske razmjene naoružanja i vojne opreme i tom prilikom je istaknuto da samo nekoliko kompanija koje čine ovaj sektor ostvaruje odlične rezultate.
U razdoblju 11 mjeseci 2022. godine izvoz je iznosio 263 milijuna konvertibilnih maraka, što je za 8,3% više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Vodeća izvozna tržišta bila su SAD (64 milijuna KM), Saudijska Arabija (52 milijuna KM), Turska (42 milijuna KM), Srbija (16 milijuna KM) i Poljska (14 milijuna KM). Kao i proteklih godina, najviše smo izvozili streljivo za vojno oružje, revolvere i pištolje (70%).
Ovakvi izvozni rezultati mogli su se i očekivati s obzirom na broj izdanih dozvola za prometovanje.
Prema raspoloživim podacima Ministarstva sigurnosti BiH, s njihove adrese lani su izdane 834 odluke kojima se odobrava kretanje oružja i vojne opreme. Od tog broja na izvoz se odnosi 499 odluka, a uvoz 335, piše Glas Srpske.
Ovaj podatak vrlo ilustrativno pokazuje o kakvom se rastu radi jer je godinu ranije, a za istu namjenu, bilo izdano 757 odluka. Pritom se 501 odluka odnosila na izvoz, a njih 256 na uvoz.
Ovakvi podaci upućuju na zaključak kako je namjenska industrija jedna od perjanica izvozno orijentiranog sektora gospodarstva, a napose u Federaciji BiH je registriran i najveći broj takvih kompanija. U 2022. godini najveći izvoz ostvarile su kompanije Igman Konjic, Unis Ginex Goražde, Pobjeda Technology Goražde, Pretis Vogošća, a tu je i kompanija iz Republike Srpska TRB Bratunac.
Podaci za 2022. godinu pritom prate iznimno uspješan niz godina kada je riječ o izvozu, a koji je tek jednim dijelom prekinut 2020. godine. Dokaz su informacije koje se odnose na izvoz u 2021. godini, godini koja je donijela značajan oporavak nakon krizne 2020. Izvoz namjenske industrije BiH u toj je godini iznosio 280,7 milijuna KM, a baš kao i u slučaju prošle godine, i tada se najviše izvozilo streljivo - 70 posto. Ostatak izvoza odnosi se na eksplozive (16,24 posto), na dijelove oružja (11,14 posto) te na ostale kategorije (1,67 posto).
Spomenute godine poredak najvećih izvoznih partnera nije bio mnogo drugačiji u odnosu na 2022. godinu, pa su tako kompanije namjenske industrije BiH najviše izvozile u SAD – 34 posto, zatim u Egipat 12,38, Tursku 10,16, Češku 8,17 te Srbiju 5,65 posto. Ipak, osim izvoza, vidljiv je i trend povećanja uvoza oružja i vojne opreme u BiH u 2022. godini, i to za 30,86 posto.
Inače, kada je riječ o prihodima koje ostvaruje ova industrija u Federaciji BiH, postoje informacije koje se odnose na 2021. godinu, no one su i dalje relevantne, a za očekivati je kako će biti premašene kada se zbroje svi rezultati u 2022. godini.
Navedena industrijska grana u Federaciji Bosne i Hercegovine tako je u 2021. ostvarila ukupan prihod od 358,306.798 KM i on je za 38 veći nego godinu ranije. Prihod ostvaren od izvoza iznosio je 280,802.785 konvertibilnih maraka, što je povećanje za 51 posto u odnosu na 2020. godinu. Navedene godine su gospodarska društva namjenske industrije u Federaciji BiH ostvarila dobit od 25,225.684 konvertibilne marke, što je za 46 posto više u odnosu na godinu ranije.
Zaposlenost
U ovim gospodarskim društvima je na dan 31. 12. 2021. godine bilo 3770 zaposlenih, što je povećanje za 0,02 posto. Namjenska industrija u Federaciji BiH bila je obuhvaćena strategijom razvoja do 2022. godine, a koja je, između ostaloga, isticala kako je sigurnost opskrbe ključnim repromaterijalima iz uvoza uvjet gospodarskog razvoja namjenske industrije i njezina učinkovitog nastupa na inotržištu. Inače, nakon nedavno sastanka predstavnika Sindikata metalaca i direktora tvrtki namjenske industrije Federacije, navedeno je kako proizvodne rezultate mora pratiti i bolji status radnika, ali se moglo čuti i kako najveći problem predstavlja nedostatak radne snage, s kojima se suočava i ova grana industrije. •
