Veliki godišnji posao - žetvu ječma posavski poljoprivrednici privode kraju. Priprema se i za početak velikog godišnjeg posla za posavske poljoprivrednike - žetvu pšenice, za koju se obično kaže kako je to zapravo prva godišnja plaća ovdašnjih poljoprivrednika.
Inače, ove je godine u Posavskoj županiji pod ječmom posijano oko 180 hektara, a pod pšenicom oko 4000 hektara. Upitali smo predstavnike Udruge poljoprivrednika u Posavskoj županiji kako posao protječe i kakve rezultate očekuju.
- Završili smo oko 80 posto posla na poljima, no u jednom razdoblju zbog oborina nije sve završeno. Još oko 20 posto usjeva nije završeno. Ova godina nikako nam ne ide na ruku. Prinos je dosta varirao, čak od tone do nekih pet tona po hektaru. Mislim da će prosjek biti oko tri tone po hektaru. Osobito zabrinjava kvaliteta zrna jer hektolitar je oko 55, čak i ispod 50 na nekim parcelama koje su bile potpuno u vodi. A što se tiče cijene, Perica Marošević, predsjednik Saveza udruga poljoprivrednika Posavske županije, kaže kako varira od 28 do 30 feninga po kg, što također seljaku nikako ne ide na ruku jer upućuje da nam se apsolutno ne isplati proizvoditi. U takvoj situaciji, kaže za portal Večernjeg lista BiH Marošević, jedini izlaz je u potpori koju očekuju sa svih razina vlasti, inače će seljaci u džepovima osjetiti debeli minus.
Pred posavskim poljoprivrednicima je i veliki godišnji posao - žetva pšenice.
- Očekivanja su ipak malo bolja u odnosu na ječam, ali ne prevelika. Očekujemo prinos od nekih 4-5 tona po hektaru s nešto malo boljom kvalitetom zrna za razliku od ječma - kaže za Vecernji.ba predsjednik Saveza udruga poljoprivrednika Posavske županije.
Također, ugledni poljoprivrednik Vidan Grgić iz Vidovica, dopredsjednik Seljačkog saveza Federacije BiH, smatra kako je ova godina bila specifična za poljoprivrednike iz više razloga.
- Skupa sjetva i iznimno skup repromaterijal jedan je razlog, pa onda kiše i problemi s vodom, tako da je ječam sam po sebi iznimno loš. Imajući u vidu da smo ozbiljni proizvođači koji jako dobro rade i koji imaju iznimno dobru mehanizaciju, prošle godine dosegnuli smo 6-7 tona po hektaru ječma, a sad imamo taj omjer 2,5 - 3 tone ili najviše do 3,5 tona prinosa. To je poražavajuće. Poražavajuća je i otkupna cijena od 28 do 31, 32 feninga po kilogramu. Radili smo kalkulacije po hektaru, i to s poticajima, te došli do iznosa od 1350 KM, a ulog nam doseže čak od 2800 KM do 3000 KM. Dakle, to je duboki minus. Jedino je dobro što je ječam oko 10 posto proizvodnje svakog proizvođača, dakle, ne zauzima mnogo, tako da se nadamo da će pšenica pokriti gubitak. Opet, pod uvjetom da nam to nebo dopusti. Tvornica smo pod otvorenim nebom pa, ako bude kiše, opet nam se ne piše dobro - kaže za Vecernji.ba Grgić.
Grgić očekuje da će posljednji razgovori koje su vodili u Orašju s federalnim ministrom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemalom Hrnjićem imati pozitivnog odjeka.
- Na sastanku je od svih pokazano razumijevanje za naše probleme, no vidjet ćemo hoće li to i praktično potvrditi - kaže Grgić. Što se tiče projekata prema Europskoj uniji, na koje se mogu prijaviti i poljoprivrednici iz Posavske županije, Grgić kaže kako ih se vrlo malo prijavljuje, a onda i prolazi na natječajima.
- Vrlo je teško doći do tih sredstava. Nisam siguran što je razlog, je li još nismo spremni za te projekte, nismo dovoljno educirani ili je nešto treće, ni sam ne znam, ali znam da bi u ovom segmentu trebalo nešto poduzeti. Uglavnom, na tim EU projektima prolazi vrlo malo poljoprivrednika iz Posavske županije - zaključuje Grgić.
