Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju u Bosni i Hercegovini u prošloj godini u odnosu na 2021. porasle su u prosjeku za 14 posto. Od prehrambenih proizvoda najviše su poskupjeli mlijeko, šećer i kruh.
Sindikalisti poručuju, plaće su nedovoljne za dostojanstven život, a sociolozi i ekonomisti kako se mora prilagođavati globalnim tijekovima, javlja BHRT.
Divlji rast cijena koji već duže vrijeme ne prate novčanici građana potvrđuju i alarmantni podaci Agecije za statistiku Bosne i Hercegovine. Cijene proizvoda i usluga za osobnu potrošnju u 2022. godini u odnosu na 2021. porasle su za 14 posto. U veljači ove godine, u odnosu na isti mjesec prethodne godine, cijene proizvoda i usluga porasle su za 12,9 posto.
Glasnogovornica Agencije za statistiku BiH Mirsada Adembegović objasnila je što je najviše poskupjelo.
"Od osnovnih životnih namjernica, odnosno prehrambenih proizvoda gdje su najviše cijene rasle su mlijeko koje je poskupilo za 67 posto, zatim šećer koji je poskupio 42 posto, pšenično brašno i kruh poskupjeli su oko 25 posto", rekla je Adembegović.
Primanja radnika nedovoljna su za dostojanstven život, poručuju sindikalci. Radnici metalnog sektora imaju najnižu plaću - 775 KM, a najniža primanja iznose oko 1.200 KM.
Potredsjednik Sindikata metalaca FBiH Almir Salihović kaže kako je Savez samostalnih sindikata u suradnji s Udrugom poslodavaca pokrenuo incijativu vezano za hitno razmatranje jednog seta zakona o doprinosima koje bi trebale proći parlamentarnu proceduru.
"Ova incijativa je odgovor na ekonomsku krizu, enormno povećanje cijena, uzročno-posljedično vezano i za odlazak radnika sa ovih prostora, trebalo bi rasteretiti radnika u iznosu do 400 KM", kaže Salihović.
"Povećenje cijena se pravda povećanjem cijena energenata, ali cijene energenata, posebno nafte, su na normali", kaže sociolog Srđan Vukadinović.
Dodaje, kako je 70 do 80 dolara barel nafte kakav je bio i prije rata u Ukrajini. Iako cijene nafte idu i ispod te razine, potrošačke cijene idu naviše.
"Najveću odgovornost za to snose elite u Bosni i Hercegovini. Mogu globalni tokovi da budu takvi kakvi jesu, ali se njima treba prilagođavati. Ništa dalje ne treba da idemo nego da tri puta pada Zakon o smanjenju trošarina i njihovom ograničenju na jednom od parlamentarnih domova Državnog parlamenta, a to bi i te kako snizilo troškove namjernica i goriva za 40 do 50 feninga", kaže Vukadinović.
Nakon iznesenih alarmantnih podataka Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, predstavnika sindikata radnika iz realnog sektora, ekonomisti su pojasnili postoji li rješenje.
Ekonomist Željko Rička smatra kako se može utjecati na krizu tako da bh. vlast, sustav, poduzima mjere na subvencijama u oblasti plaća.
"Jednokratne pomoći. Pa onda sustavni pristup formiranja robnih rezervi kojima bi se kontrolirale te cijene. Stvar koja bi bila dugoročno jako dobra, to je da mi podižemo GDP", kaže Rička.
Građani teškoj ekonomskoj situaciji ne vide kraj.
Dok umirovljenici idu raditi, radnici čekaju povećanje primanja, stručnjaci naglašavaju, problem leži u izostanku sustavnih mjera vlasti čiji je domet, zasad, dijeljenje jednokratnih pomoći kao da one mogu trajati mjesecima.
