Svjetski dan Roma, koji se u spomen na prvi međunarodni susret romskih predstavnika održan 1971. godine u Chelsfieldu pokraj Londona obilježava 8. travnja, prilika je za zapitati se kako žive Romi u BiH, u kojoj su najbrojnija nacionalna manjina, piše Večernji list BiH.
Žive od rada
O tome kako žive Romi s adresom stanovanja u Hrastovima u općini Kiseljak, s kojim problemima se susreću, koliko se vodi računa o njihovim svakodnevnim potrebama te očuvanju kulture i identiteta, razgovarali smo s Beganom Fafulovićem, predstavnikom Roma u Hrastovima, ujedno i članom romske udruge "Đurđevdan".
Hrastovi, kazuje nam Fafulović, imaju 563 stanovnika, od kojih 59 školske djece, 48 ih pohađa osnovnu školu u obližnjoj školi Kiseljak 1 u Bilalovcu, a preostalih 11 su srednjoškolci. U selu je 68 zidanih kuća i ono što izdvaja Rome koji žive u Hrastovima u odnosu na većinu njihovih sunarodnjaka u BiH jest da imaju stalno mjesto boravka, žive uglavnom od vlastitog rada i ne prosjače.
- Imamo asfaltiranu cestu, svu drugu infrastrukturu kao i druga naselja, uključujući i vodu koje nam nedostaje u dovoljnim količinama pa znamo u lipnju imati redukcije. Što se infrastrukture tiče, možemo reći da smo zadovoljni. Ono što nam nedostaje je više posla za našu djecu koja završavaju škole, dobro bi nam došla pomoć u izgradnji desetak kuća socijalno ugroženim i obiteljima kojih je više pod jednim krovom te su im kuće tijesne, a nisu u stanju same sagraditi nove. Pomoć bi dobro došla i u poljoprivredi, nabavi krava, ovaca, traktora. Sve bi to značilo mnogo za našu zajednicu, u kojoj je tek nekoliko stalno zaposlenih. Ostali uglavnom žive od prikupljanja i prodaje sekundarnih sirovina, socijalnih davanja. Mi hoćemo i želimo raditi, naša djeca se školuju, samo nam treba više prilika za posao - iznio nam je Fafulović najveće probleme pripadnika romske zajednice u Hrastovima u općini Kiseljak.
Potrebe Roma u Hrastovima slične su onima većine stanovnika u BiH. Ipak, pripadnici romske zajednice u ovom naselju sretni su, kažu, jer žive u Kiseljaku, sredini koja se prema njima odnosi s poštovanjem i uvažavanjem.
Zasluge gradonačelnika
- Nema u BiH općine kao što je Kiseljak, gdje se Romi uvažavaju i poštuju, u kojoj imamo načelnika koji je uvijek spreman saslušati naše probleme i pomoći nam, od pomoći u izgradnji infrastrukture, preko jednokratnih i pomoći u nabavi školske opreme do plaćanja prijevoza učenicima. To nam priznaju i Romi iz drugih sredina - kazuje nam Fafulović, ističući Mladena Mišurića Ramljaka, načelnika Kiseljaka, među najzaslužnijim za poboljšanje uvjeta svakodnevnog života Roma u Hrastovima. Romi u Hrastovima, kažu, govore jako dobro romski jezik, barem oni stariji. Djeca slabije i nekako se srame izvan kuće govoriti materinskim jezikom.
- Bilo bi lijepo kad bi djeca zavoljela naš jezik, kada bi pronašla način sačuvati ga jer mi u Hrastovima jako dobro govorimo romski, uspjeli smo ga sačuvati u izvornom obliku, za razliku od mnogih zajednica u BiH u kojima se mnogo toga izgubilo - zaključuje priču o romskom jeziku Began Fafulović, predstavnik romske zajednice u Hrastovima.
