Uskraćena dobrodošlica Hrvatima urodila je plodom: nikad manje ljudi okupilo se na obilježavanju 73. obljetmice bleiburške tragedije, tek nekoliko tisuća ljudi.

Pritom je mnogima onemogućen dolazak na početak komemoracije s obziroma da je prvi put zatvoren austrijski granični prijelaz kojim su proteklih godina pristizali Hrvati pa su mnogi bili prisiljeni voziti kroz slovenska sela i tražiti alternativne prijelaze. Komemoracija protječe bez incidenata uz nikad snažnije prisustvo policije pa i holikoptera koji je do početka mise dugo nadlijetao blajburško polje.

Nisu uočena ustaška znakovlja, tek poneka majica s oznakama HOS-a te zastave s prvim bijelim poljem u grbu.

U nastavku pratite tijek događaja:

15.05 - Dvije osobe, žena s plavom kapom i muškarac, legitimirani su i ispraćeni uz pratnju policije. 

14.45 - "Kao predsjednik Hrvatskoga sabora prošle godine sam obećao da će se pokroviteljstvo Sabora nad komemoracijom u Bleiburgu nastaviti u budućnosti. I te odluke čvrsto ću se držati. Prije svega zbog naše moralne, ljudske i civilizacijske obveze da iskažemo pijetet žrtvama zločina počinjenih iz osvete, mržnje, nesnošljivosti ili ideologije," rekao je Gordan Jandroković što su pljeskom pozdravili okupljeni od kojih je dio sam početak njegova govora popratio snažnim zvižducima. 

"Na Bleiburškom polju i u kolonama smrti – na križnim putovima – dogodila su se grozna, dugo godina prešućivana stradanja bez da su počinitelji zločina ikada bili izvedeni pred sud pravde. Danas na ovom mjestu odajemo poštovanje žrtvama – civilima i razoružanim vojnicima, svim izgubljenim životima, ali i preživjelima i njihovim obiteljima čija se svjedočenja ne smiju nikada zaboraviti," rekao je Jandroković. 

To je poglavlje hrvatske povijesti, naglasio je, bilo slom čovječnosti, ljudskog dostojanstva, slobode i racionalnog djelovanja. Nakon fašističkih zločina počinjenih tijekom Drugog svjetskog rata, komunistička vlast je na Bleiburgu sustavnim i osmišljenim zločinima nad pripadnicima hrvatskog naroda utrla put totalitarizmu, neslobodi i progonu neistomišljenika i time ubila nadu da će graditi demokratsko društvo, rekao je. 

Desetljećima hrvatski narod bio je talac totalitarnog komunističkog režima i žrtva masovnih povreda ljudskih prava, fizičkog i psihičkog terora, kazao je Jandroković i istaknuo da je to hrvatska povijest: "Ona nije jednostavna – već je složena. Teška i bolna."  

Jedna od povijesnih stečevina na kojoj je izgrađena današnja moderna, samostalna i neovisna demokratska Republika Hrvatska je i Domovinski rat,  jedini u 20. stojeću, naglasio je, u kojem je hrvatski narod prevladao razlike i pokazao sposobnost okupljanja u ostvarenju prava na slobodu i vlastitu državnost.

"Danas kada imamo svoju državu, obaveza je svih nas stalno se podsjećati na sve žrtve ... i iskazati poštovanje svakom čovjeku koji se hrabro i časno suprotstavio svakom obliku nedemokratskog vladanja. Ako se želimo odgovorno suočiti s prošlošću i graditi budućnost toga trebamo biti svjesni, to priznati i prihvatiti. Prihvaćanje istine znači i prihvaćanje odgovornosti," poručio je predsjednik Hrvatskog sabora i pozvao da se s istom odgovornošću s kojom je stvarana, nastavi demokratska pluralistička izgradnja Hrvatske. 

To znači, poručio je, "suživot različitih interesa i načina života okupljenih oko temeljnih vrijednosti hrvatskog naroda – naših kršćanskih korijena i pripadnosti europskom civilizacijskom nasljeđu," podrazumijeva društvo koje se "temelji na duhovnosti, plemenitosti i humanizmu i u kojem se poštuje drugi čovjek, njegovo dostojanstvo i prava." 

Takvo se društvo zasniva na djelotvornom dijalogu i pronalaženju zajedničke osnove za suradnju i rješavanje problema u interesu svih hrvatskih ljudi, u domovini i iseljeništvu, istaknuo je.  

"Stoga svi zajedno moramo pronaći u sebi dodatnu snagu i hrabrost da prepoznamo i prihvatimo takav sustav vrijednosti kojim ćemo zrelo i odgovorno pokušati prevladati sve nesnošljivosti i podjele u društvu. Zato je na svima nama da pridonesemo daljnjem uspješnom demokratskom razvoju jedine naše Hrvatske – u pamćenju, ali i oprostu – u prihvaćanju drugog – i u zajedništvu i solidarnosti," poručio je predsjednik Sabora. 

Čović: Više nego ikad trebamo svehrvatsko jedinstvo

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH, član Predsjedništva BiH Dragan Čović u svom je govoru naglasio da komemoracijom na Bleiburgu "čuvamo sjećanje na sve križne puteve hrvatskoga naroda”. "Iskazujući zahvalnost za svaku žrtvu Križnog puta, misa sjećanja i trganja od zaborava Bleiburga neka nas ojača da pošaljemo snažnu civiliziranu poruku i onima koji bi ponovno pisali povijest našeg naroda u ime nas, kojima iznova smeta i ova komemoracija i naše hodočašće”, rekao je.

Istaknuo je nužnost svehrvatskog jedinstva, pogotovo danas kada si i Hrvatska i BiH suočene s problemom demografije.

"I sada nam je potrebno, više nego ikada, svehrvatsko jedinstvo. Opet se na kušnju stavlja naša demografska snaga i u Hrvatskoj i BiH. Potaknuti globalnim kretanjima ljudi i potragom za boljim životom, jer svatko iz svoje perspektive smatra da im današnje domovine nisu ponudile dovoljno, počeli smo ponovno napuštati svoja ognjišta i naseljavati druge zemlje”, upozorio je Čović. 

Upozorio je i da su Hrvati u BiH neravnopravni spram druga dva naroda te da postoje nastojanja da se Hrvate potpuno obespravi i izbriše. 

"Međutim, kao i mnogo puta do sada, kada smo bili stavljeni na najveća povijesna iskušenja, uspjeli smo se otrgnuti. Uvjeren sam da ćemo ponovno pronaći zajedništvo koje nam je sada potrebno više nego ikad prije te iznaći način i formirati zajednički odgovor na ova moderna iskušenja našeg naroda", kazao je. 

Naglašava i da Hrvati u BiH to ne mogu sami. 

"Treba nam snažna pomoć Vlade RH”, rekao je te zahvalio predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću i ministrima u Vladi RH na zajedničkom traženju nužnih rješenja.

14.05 - Tijekom obraćanja, predsjednik Sabora ponovno je izviždan. Iz gomile mu viču "izdajico", spominjući Istanbulsku konvenciju.  

13.00 - Stotinjak aktivista iz Hrvatske, Slovenije, Italije i Austrije okupilo se u Bleiburgu kako bi prosvjedovali protiv komemoracije desecima tisuća hrvatskih civila i vojnika poražene pronacističke NDH stradalih u poraću jer ga smatraju "ustaškim dernekom". 

Usprkos najavama o velikom prosvjedu i sudjelovanju čak 23 udruge civilnog društva, skupu se, prema policiji, odazvalo stotinjak ljudi. Uz transparente "nacisti van", aktivisti, među kojima i članovi Radničke fronte iz Hrvatske, također su poručili da je ovo prosvjed ne samo protiv fašizma već i kapitalizma, pozivajući na "jedinstvenu internacionalu protiv fašizma i kapitalizma".  

Aleksandar Dolić, predstavnik Radničke fronte, kazao je da je došao podržati lokalne napore da se zabrane ustaški i općenito fašistički "derneci" na Bleiburgu, a potporu želi dati jer fali "internacionalističke solidarnosti među drugovima i drugaricama". "Protivimo se tome da se na takvim skupovima širi ustaška, tj. fašistička ideologija i stoga pozivamo na potpunu zabranu tog skupa. To je nedopustivo", kazao je Dolić.

Iako je na Bleiburškom polju stradalo i mnogo civila, uključujući žene i djecu, Dolić smatra da je zabrana skupa opravdana jer se tim "žrtvama politizira".

12.40 - Ovdje se molimo za mir i pokoj duša tisuća ubijenih na stratištima i zakopanih, bez imena i groba, u masovnim grobnicama, rekao je msgr. Želimir Puljić na početku mise.

Nazočne je na početku komemoracije pozdravio ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu Tomislav Markić te rekao da je Bleiburško polje bremenito poviješću i ispunjeno spomenom na nebrojene žrtve koje su se "ovdje nadale spasu, a umjesto toga započele teški križni put koji je mnoge od njih odnio u smrt”.

Pozvao je nazočne da dostojno daju počast svim ratnim i poratnim žrtvama, "osobito onima koji su bez suda ubijeni po završetku Drugog svjetskog rata te su njihovi zemni ostaci zatrpani i skriveni po poznatim i nepoznatim grobištima i jamama”.

"Pozivam vas da to učinimo dostojanstveno, katolički, sabrano moleći božje milosrđe kako za žrtve, tako i za počinitelje tih strašnih zločina, ali i za one koji i danas pronalaze izgovore za njih ili pak žele žrtve zloupotrijebiti u neke svoje sebične svrhe, ne bi li se i jedni i drugi obratili i pokajali”, rekao je. Mislimo ovdje, dodao je, misli oprosta i pomirenja, misli koje nas otvaraju budućnosti, u svjetlu istine i pravednosti.

12.30  - U tijeku je sveta misa koju iz prvog reda prate ministri Tomo Medved, Lovro Kuščević, Milan Kujundžić i Goran Marić. Tu su i Vladimir Šeks, Ante Deur, Bruna Esih, Miodrag Demo, Josip Đakić te hrvatski član predsjedništva BiH Dragan Čović. Najviše rangirani predstavnik vlasti, predsjednik Sabora Gordan Jandroković, žestoko je izviždan. 

12.06 - Počela je službena komemoracija u Bleiburgu

12.00 - Komemoracija u Bleiburgu održava se ove godine pod znatno rigoroznijim pravilima, a austrijske vlasti odlučile su se oštro obračunati sa svakim oblikom ustaške i nacističke simbolike pa su eventualnim prekršiteljima zakona zaprijetili pritvaranjem i deportacijom, javlja N1

11.57 - U Bleiburgu stotinjak ljudi prosvjeduje protiv komemoracije

11.23 -  Obilježavanje 73. obljetnice bleiburške tragedije i križnih puteva počelo je molitvom kod hrvatskog groba na mjesnom groblju u Unterloibachu, nakon čega je procesija otišla prema Bleiburškom polju, gdje se već okupilo mnoštvo sudionika službene komemoracije koja počinje u 12 sati. 

10.58 - Osim zastava Austrije, Hrvatske i zastave Hrvata iz Bosne i Hercegovine neće se smjeti isticati nikakva druga obilježja ni transparenti kao ni stranačke zastave. 

10.36 - Pred austrijskom granicom su kolone vozila, javljaju 24 sata.

9.15 - Misu će predvoditi zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije (HBK) Želimir Puljić, a molitvu za žrtve islamske vjeroispovijesti glavni imam Medžlisa Islamske zajednice iz Gunje Idriz Bešlić.

Suorganizatori komemoracije u liturgijskom dijelu su Ravnateljstvo dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu i Hrvatska katolička misija u Klagenfurtu, a komemoracija se održava pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora te supokroviteljstvom Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine.

Nazočit će joj  predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH, član Predsjedništva BiH Dragan Čović, izaslanik predsjednice Republike bit će ministar državne imovine Goran Marić, a predsjednika Vlade RH ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.

Na komemoraciji sudjeluju i potpredsjednik Sabora Milijan Brkić, predsjednik saborskog Odbora za ratne veterane Josip Đakić, zastupnici Ante Babić, Ivan Šipić, Bruna Esih, Zlatko Hasanbegović i Željko Glasnović te tajnik Hrvatskoga sabora Davor Orlović. Nakon mise okupljenima se se obratiti predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković (13,50 sati). Potom će uz Spomenik na Bleiburškom polju biti položen zajednički vijenac predsjednice Republike Hrvatske, predsjednika Hrvatskog sabora i predsjednika Vlade RH i zapaljene svijeće.

- Ovogodišnjoj 73. komemoraciji za žrtve Bleiburske tragedije i Križnog puta austrijski mediji i dio javnosti poklonili su veliku pozornost. Prvi put su najavljeni protuprosvjedi Blajburškoj komemoraciji, a u središtu javnih rasprava se nalazi pitanje isticanja fašističkih simbola. Na Bleiburgu se odaje počast stradanju više desetaka tisuća hrvatskih civila i vojnika poražene NDH koji su se u svibnju 1945. u Austriji htjeli predati savezničkim snagama, ali ih je britanska vojska izručila Jugoslavenskoj vojsci.

Na komemoraciju na Bleiburg uvijek dođe i nekolicina 'ustaških nostalgičara' s prepoznatljivim ustaškim obilježjima. Počasni bleiburški (PBV) u utorak je predstavio mjere, odnosno pravila ponašanja, donesene u suradnji s austrijskim crkvenim i državnim vlastima, radi dostojanstvenog održavanja subotnje komemoracije žrtvama Bleiburške tragedije i hrvatskog Križnoga puta na Bleiburškom polju, kojima se najavljuje "nulta tolerancija" prema ustaškom i nacističkom znakovlju.
 

Apple poslao važno upozorenje svim vlasnicima iPhonea