Visoke temperature i dugotrajna suša bukvalno su opustošili njive i voćnjake, od kojih do jeseni, kako poručuju farmeri, gotovo ništa neće ostati, piše Večernji list BiH. Ovo ljeto najviše podsjeća na ona iz 2012. i 2015. koja su bila najtoplija i najsušnija, a to praktično, znači da ćemo se već na jesen suočiti sa slabom ponudom žitarica, voća i povrća, zbog čega ćemo ove proizvode plaćati kudikamo skuplje nego dosad.
Procjene nadležnih
Prema procjenama Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a, ove godine bi zbog suše proizvodnja kukuruza, soje i krumpira mogla biti umanjena za najmanje 30 posto, što je za desetak posto više nego što se očekuje u voćarstvu i vinogradarstvu. “Kukuruz, koji je ove godine zasijan na oko 115.000 hektara, je u fazi metličenja, svilanja i oplodnje, što je kritična faza u pogledu potreba za vodom” kazali su u Ministarstvu prenosi Glas Srpske. Dodali su da se biljke na težim zemljištima i uz vodotokove normalno razvijaju, dok je na pjeskovitim, plitkim zemljištima izraženo sušenje, naročito donjih listova. “Na pojedinim skeletnim i vodopropusnim zemljištima promjene na kukuruzu su izraženije i biljke su gotovo suhe. Pored nedostatka vlage u zemljištu, suša negativno utiče na proces oprašivanja i oplodnje kukuruza. To dovodi do ranijeg dozrijevanja, što će prouzrokovati nepotpuno formiranje i lošu kvalitetu klipa” objasnili su. U zapadnom dijelu RS-a je zabilježen i jak napad kukuruzne zlatice i kukuruznog plamenca, što će dodatno uticati na smanjenje prinosa. Mnogo bolja situacija nije ni kad je u pitanju soja. Ona je zasijana na 3030 ha, a zbog suše očekivani pad prinosa iznosi oko 30 posto. U vrltarstvu se, tvrde nadležni, ne očekuje značajnija šteta, posebno kad je riječ o povrću u plastenicima koji se navodnjavaju. Najveća šteta u vrtarstvu očekuje se kod zasada na otvorenom, bez sustava za navodnjavanje. Ovo se posebno odnosi na krumpir koji se u RS-u uzgaja na 9710 ha, a očekuje se umanjenje prinosa za oko 30 posto. Proizvođači mrkve, krastavca, rajčice, paprike, cvekle, graha, kupusa i drugih kultura mogu očekivati gubitke od oko 20 posto, dok je u voćarskoj proizvodnji najugroženija jabuka, posebno osjetljive sorte. Kada je riječ o krmnom bilju, koje se koristi za ishranu životinja, posljedice suše će se, osim na kukuruzne silaže, odraziti i na kvalitetu i prinos zelene mase na oranicama i sijena na travnim površinama u brdskoplaninskom području. Ovakva situacija ugrozit će stočarsku proizvodnju i neizbježno dovesti do smanjenja proizvodnosti prvenstveno u mljekarskom sektoru. Nepovoljni vremenski uvjeti će se, potvrdili su u Ministarstvu, negativno odraziti na stočarsku proizvodnju. Vrućine se posebno negativno odražavaju na proizvodnju mlijeka i peradarsku industriju te sivnjogojstvo.
Vapaj poljoprivrednika
Procjene poljoprivrednika još gore su od onih koje je iznijelo Ministarstvo. Voćari su već počeli zbrajati štetu, a procjenjuje se da će urod voća biti manji za čak 80%. Naime, samo u voćnjacima u Lijevče polju pričinjena šteta iznosi skoro 70 milijuna KM, a nakon novog vrelog vala koji je najavljuje za kolovoz mogu se očekivati štete čak 150 milijuna KM, tvrdi predsjednik Udruge voćara RS-a Dragoja Dojčinović. “Nakon štete od proljetnog mraza, sada i suša. Uništeno je 80 posto voća”, kazo je. Poljoprivrednik Vladimir Usorac kazao je za EuroBlic da su se farmeri već pomirili s tim da će, kad je riječ o ljetini, ove godine ostati “kratkih rukava” kao nikad dosad. “Već je uništeno više od 50% kukuruza. Ako suša potraje, do žetve će šteta biti stopostotna. Ova kultura se sad omeće, pa joj je potrebna kiša. Pšenica se koliko-toliko izvukla, ali je, zbog nedostatka vlage, zrno lošije kvalitete” kazao je Usorac. Slična situacija je i s povrćem, koje je gotovo u potpunosti spaljeno svugdje gdje nema sustava za navodnjavanje. Dodatni problem je što mnoge kulture, usprkos navodnjavanju, ne trpe visoke temperature, zbog čega povrtlari ne mogu računati na dobre prinose. To, praktično, znači da ćemo se već na jesen suočiti sa slabom ponudom žitarica, voća i povrća, zbog čega ćemo ove proizvode plaćati skuplje nego dosad. S druge strane, sasvim je izvjesno da će uvoz poljoprivrednih proizvoda, koji je i ranije bio najveća rak rana za domaćeg seljaka, dodatno eksplodirati.
