Na münchenskoj sigurnosnoj konferenciji, kojom su dominirali ratovi na Bliskome istoku te u Ukrajini, u čijem je kontekstu spominjan i zapadni Balkan, odnosno Bosna i Hercegovina s posebnim naglaskom na približavanje zemlje Europskoj uniji, održan je i niz susreta u kojima su sudjelovali domaći, ali i međunarodni dužnosnici, piše Večernji list BiH.
Na marginama toga skupa visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt razgovarao je s posebnim izaslanikom Europske unije (EU) za dijalog Srbije i Kosova i ostala regionalna pitanja zapadnog Balkana Miroslavom Lajčákom. Lajčák, koji odlično poznaje prilike u BiH, jer je jedan mandat bio na Schmidtovoj poziciji, složio se sa sugovornikom oko razvoja događaja u regiji, a napose u Bosni i Hercegovini. - Složili smo se da Bosna i Hercegovina mora iskoristiti jedinstven trenutak kako bi napredovala na putu prema Europskoj uniji - objavio je Lajčák na svome X profilu.
Poziv na reforme
I šef bosanskohercegovačke diplomacije Elmedin Konaković naveo je kako je niz sugovornika iz zemalja Europske unije izvijestio što se u BiH događa, napose vezano uz usvajanje Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma te otvaranje pregovora s Frontexom. - Uistinu smo naišli na zadovoljstvo svih članica zemalja Europske unije koje, čini mi se, žele vidjeti BiH u ovom procesu - dodao je Konaković. Dodao je kako se ovakve konferencije koriste za ostvarivanje boljih bilateralnih odnosa sa zemljama koje su dalje, s kojima se ne može tako često susretati. - Mogu reći da smo zadovoljni obavljenim poslom, bio je veliki broj susreta na marginama. Tu su bile mnoge važne političke figure svijeta, predsjednici i premijeri zemalja, ministri vanjskih poslova. Mogu reći da je ova konferencija bila vrlo uspješna - ocijenio je šef bosanskohercegovačke diplomacije. Upitan može li BiH biti optimist da bi mogla otvoriti pregovore o članstvu s Europskom unijom u ožujku, Konaković kaže da “ako se usvoje zakoni koji su u proceduri – o sukobu interesa, izmjene Izbornog zakona u dijelu integriteta i zaštite izbornog procesa i zakon o sudovima – onda bismo mogli biti vrlo samouvjereni i s puno optimizma dočekivati sjednicu Europskog vijeća u ožujku”. - Reakcije su bile vrlo pozitivne, većina traži način kako da BiH formalno započne pregovore, ali imamo mi dio svojih obveza koje trebamo ispuniti i koje ovaj put uistinu nisu tako zahtjevne. Mislim da je ono što se od nas traži jednostavna domaća zadaća i odgovornost domaćih čelnika u ovom procesu je velika. Ne znam zašto bi bilo tko od nas pokvario ovakvu prigodu. Onda stvarno ulazimo u velike probleme, prije svega ekonomske, koji će sigurno dalje izazvati odlazak mladih ljudi iz BiH. A nadam se da o tome razmišljaju lideri političkih stranaka - istaknuo je Konaković. U Münchenu je na dijelu konferencije više susreta imala i predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto.
Siva zona i NATO
Bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović s visokim predstavnikom Schmidtom sudjelovao je u konferenciji kao uvodničar na panel-raspravi pod nazivom “Proširenje u službi zaštite: uklanjanje sivih zona u europskom susjedstvu”. Bećirović je istaknuo da geopolitičke okolnosti jasno sugeriraju da je ubrzano integriranje država zapadnog Balkana u EU i NATO najučinkovitiji način za njihov izlazak iz sive zone. U tom kontekstu naglasio je da je od velike važnosti da Europsko vijeće u ožujku donese odluku da otvori pregovore Bosne i Hercegovine s Europskom unijom. - To bi bio iznimno pozitivan signal, ali i jedan od konkretnih koraka u smjeru napuštanja sivih zona - naglasio je Bećirović. Govoreći o potrebi da Zapad poduzme konkretne korake u cilju uklanjanja sivih zona u Europi, koje su stalni izvor nestabilnosti, sukoba i ratova, Bećirović je istaknuo da je članstvo u NATO-u jedino ozbiljno jamstvo sigurnosti te da širenje Sjevernoatlantskoga saveza istodobno znači i suzbijanje sivih zona.
