Ravnatelj Agencije za bankarstvo FBiH Jasmin Mahmuzić kaže za Avaz da je primjena sankcija sastavni dio redovitog poslovanja svake banke pojedinačno i upravljanja rizicima.
– Sustav upravljanja rizicima u banci mora biti uspostavljen tako da obuhvati sve rizike koje banka smatra značajnima i kojim je izložena ili bi mogla biti izložena u svom poslovanju. On obuhvaća i procjene rizičnosti pojedinog poslovnog odnosa ili skupine klijenata, transakcije ili proizvoda. Osim primjene domaćeg zakonskog okvira, banke uzimaju u obzir i uvjete održavanja korespondentnih odnosa i sudjelovanje u međunarodnim plaćanjima – kaže Mahmuzić. Prvi put u posljednjih pet godina Europska središnja banka početkom lipnja snizila je kamatne stope na 3,75 posto, što je nagovještaj ublažavanja mjera za zaustavljanje inflacije. Mahmuzić objašnjava da će daljnje korekcije razine kamatnih stopa biti povezane s dosezanjem ciljne stope inflacije od dva posto, ali odluke ECB-a u ovoj godini ostaju restriktivne.
– Više razine kamatnih stopa za posljedicu imaju usporavanje ekonomske aktivnosti. U protekle dvije godine mi smo oprezno analizirali i procjenjivali učinke promjena na međunarodnim financijskim tržištima te smo mjerama Agencije za bankarstvo FBiH uspjeli izbjeći značajne rizike rasta razine kamatnih stopa. Razine kamatnih stopa u BiH i FBiH ostale su stabilne zahvaljujući našem pristupu i specifičnim uvjetima tržišta. Nagli rast kamatnih stopa u EU nije se prelio na naše tržište – kaže Mahmuzić. Dodaje da su se promjene kamatnih stopa bilježile na kreditima ugovorenim s promjenjivom kamatom, ali da su se banke, uvažavajući privremene mjere Agencije, odlučivale da povećanje ne bude više od dva posto. Komentirao je i upozorenja MMF-a bh. vlastima da smanje javnu potrošnju. – Stručnjaci MMF-a naglašavaju potrebu jačanja oblika investiranja koji mogu potaknuti ekonomske parametre, dugoročno. Pod pritiskom trenutačnih prilika većina država se odlučuje za poticanje potrošnje, što rezultira produljenim razdobljima povišene stope inflacije. U našem slučaju pojačana izdvajanja za potrošnju potencijalno produbljuju disbalans novčanih tokova, odnos izvoza i uvoza, ne potiču ekonomski razvoj. Cilj je jačanje ekonomije i održivost – kaže Mahmuzić.
