Marko Laco, rodom iz Lepenice pokraj Kiseljaka mladi je i uspješan poslovni čovjek koji je, poznato je to tek malobrojnima, odigrao ključnu ulogu u dovođenju izraelskih investitora koji su već napravili prve korake u podizanju na noge mostarskog Aluminija. Tko je Kiseljačanin koji je odigrao ključnu ulogu u misiji spašavanja posrnulog hercegovačkog giganta? Rođen je i odrastao u Kiseljaku i ponosan je, kaže na svoje podrijetlo. Mjesto njegova rada danas je doslovno cijeli svijet. Obitelj je zasnovao u Mostaru gdje ima i svoju tvrtku IT Odjel koja se, kao i on, bavi razvojem informatičkih sortvera. Za svoj rad dosad je dobio mnoga prestižna priznanja. Jedno od njih, na koje je osobito ponosan, 2016. godine u Torontu su mu uručili predstavnici Microsotfa-a. IT Odjel renutačno ima 30 zaposlenih. U jeku pandemije koronovirasa zaposlili su 12 radnika i tako udvostručili broj zaposlenih. Trenutačno su u potrazi za novim radnicima, za njih 27 raspisan je natječaj.
Na prvi pogled posao kojim se Marko Laco i njegov IT Odjel bave nema nikakve veze s Aluminijem.
"Veza između moje tvrtke i Aluminija je Izrael, jedno od tržišta u svijetu na kojemu radimo. Slušajući priče o gašenju Aluminija na koje nisam nikako mogao ostati ravnodušan, te znajući koliki je značaj Aluminija za cijelu regiju, odlučio sam prihvatiti izazov i pokušati pronači investitora. Tri dana nakon što se Aluminij ugasio kupio sam avionsku kartu i odletio u Izrael. Ondje sam imao sastanke s investitorima, jedan od njih bio je M.T. Abraham Group čiji je vlasnik Amir Gross Kabiri. Na prvu su me odbili, ali ja nisam odustao, i na kraju dobio sam što sam htio, Kabiri je došao u BiH, najprije u Mostar, a potom i u Sarajevo gdje se sastao s čelnicima Vlade F BiH koja je vlasnik 44 posto dionica Aluminija“, započinje priču o spašavanju mostarskog giganta Marko Laco.
Odustajanje mu kaže ni u jednom trenutku nije bila opcija iako je sam puno izgubio u 13 mjeseci koliko su trajali pregovori o ulaganju i pokretanju proizvodnje.
"Za to je vrijeme najviše trpila moja obitelj, a potom tvrtka u kojoj me nije bilo više od godinu dana. Bio sam svjestan da ukoliko nešto pođe po zlu, da upravo ja mogu biti označen kao glavni krivac. Srećom to se nije dogodilo, sve prepreke smo uspješno prevazišli. Nakon završetka pregovora, dosad smo pokrenuli ljevaonicu u kojoj već radi oko 200 radnika. Vjerujem da ćemo uz potporu Vlade F BiH koja ni dodad nije izostala pokrenuti i rad anoda i elektrolize koji su puno veći od same ljevaonice, a plan je idućih pet godina, nakon pokretanja pogona anode i elektrolize, zaposliti 500 radnika što znači da će biti posla za sve radnike Aluminija“, iznio nam je planove Marko Laco koji je u međuvremenu postao i direktor izraelske Abraham Group za regiju Balkana a tijekom posjeta Izraelu,
Laco se osim s investitorima susreo i s brojnim drugim uglednim Izraelcima, poput diplomate Dana Oryana s kojom je u srpnju 2019. godine o mogućnostima ekonomske suradnje BiH i Izraela. Kako inozemni investitori vide našu zemlju, pitanje je koje smo mu postavili, s obzirom na iskustva koja je imao dosad. „Ima tu i prednosti kao i i nedostataka. Kad govorim o nedostatcima, tu je svako spora administracija, ali vjerujte ima i gorih. Ono što najviše smeta investitorima je naša inertnost, uzimanje svega „zdravo za gotovo“, nepoštivanje dogovorenog i vrlo ružna navika kašnjenja. S druge strane strani investitori BiH vide kao zemlju prilika. To je za njih BiH, a ne više Amerika“, kaže nam Marko Laco, a tu pomalo nevjerojatnu spoznaju on planira iskoristiti kako bi i dalje dovodio investitore u BiH, pa i u rodni Kiseljak.
"Prije svega, sam planiram otvoriti tvrtku za razvoj informatičkuh softvera i u Kiseljaku, poput tvrtke koju imam u Mostaru. Također u pregovorima sam s investitorima iz Amerike koji su zainteresirani za proizvodnju sokova od organski proizvedenog voća u mojoj Lepeničkoj dolini. Posla će biti, samo da epidemija i granice se otvore“, kaže nam na kraju razgovora Kiseljačanin koji je ponosan na svoje podrijetlo, obiteljske i katoličke vrijednosti koje je ponio iz obitelji. Svojim radom pokazao je da ukoliko imate volje i znanja samo nebo granica, a put do uspjeha vodi prihvaćanjem izazova koji otvaraju nove prilike i mogućnosti.
