Prirodna katastrofa koja nas je pogodila potpuno je paralizirala život na skoro polovici teritorija Bosne i Hercegovine. Niti jedan aspekt onoga što se naziva normalnim životom na prostoru sjeverno od Zenice ne funkcionira. U najmanje 40 općina nastava u školama obustavljena je na kraće ili duže razdoblje. Samo na prostoru RS-a nastava se još uvijek ne odvija u 29 osnovnih i 15 srednjih škola. U Federaciji je taj broj znatno i veći jer je do prekida obrazovnog procesa došlo u svim školama na području Tuzlanske, Zeničko-dobojske i Posavske županije. U mnogim školama koje nisu oštećene organizirani su improvizirani prihvatni centri za ljude koji su ostali bez svojih domova. Ukupno je uništeno ili oštećeno 230 obrazovnih i zdravstvenih ustanova, što znači da je upitno hoće li se i kada nastaviti ova školska godina ili će se tražiti način za njezin prijevremeni završetak. Zbog oštećenja ambulanti i domova zdravlja, i pružanje primarne zdravstvene zaštite u skoro 40 općina je otežano.
Poražavajući podaci
Čak milijun ljudi u BiH proteklih dana ostao je bez vode, nekoliko stotina tisuća suočilo se s nestankom električne energije, a više od 950 tisuća građana moralo je biti privremeno evakuirano iz svojih domova. Srušeno je ili teško oštećeno oko 100 tisuća objekata, i to su tek preliminarni podaci. Vjerojatno bi se povratak u koliko-toliko normalan život na ugroženim područjima odvijao brže da zbog poplava i klizišta povremeno nije prekidan promet na čak osam magistralnih te znatno većem broju regionalnih cestovnih pravaca. Broj oštećenih ili uništenih lokalnih cesta odavno prelazi 500, a sljedećih dana zbog pomjeranja tla moguća su i dodatna oštećenja prometnica. Samo za sanaciju šteta na cestama i željeznici, koja je također pretrpjela golema oštećenja u oba entiteta, trebat će deseci, a neki tvrde i stotine milijuna maraka.
Trećina bh. gospodarstva izravno je pogođena ovom prirodnom katastrofom. Najteže su pogođeni poljoprivreda i agroindustrija, jer su poplavljene gotovo sve najplodnije obradive površine, posebno u Posavini i Semberiji, namijenjene ratarskoj, povrtlarskoj i voćarskoj proizvodnji, a stradao je veliki dio stočnog fonda i individualnih poljoprivrednih gazdinstava.
Ugrožen i proračun
Velike štete pretrpjela su i industrijska postrojenja diljem ugroženih područja. Proizvodnja je uglavnom obustavljena. Najmanje 50 tisuća radnika privremeno je ostalo bez posla jer su njihova radna mjesta uništena ili je u sadašnjim okolnostima nemoguće nastaviti proizvodnju. Smanjena je ukupna ekonomska, a posebno proizvodna aktivnost u BiH. Sve to će i te kako utjecati na punjenje proračuna, ali i ukupne rezultate poslovanja bh. gospodarstva. Najteže će se u normalan život vratiti stanovništvo Maglaja, Žepča, Zavidovića, Olova, Doboja, Orašja, B. Šamca, Odžaka, Domaljevca, Brčkog i Bijeljine. U nekim od tih gradova ljudi su u prometnoj i medijskoj blokadi, opskrba vodom, hranom i lijekovima ovisi o humanitarnoj pomoći, a o nekim drugim uslugama, kao što je dobivanje osobnih dokumenata, bespredmetno je i govoriti.
