Usporedni izborni pokazatelji izbora u BiH od 2002. do 2012. godine otkrivaju niz zanimljivih statističkih podataka, posebno kada je u pitanju biračko tijelo, odnos muškaraca i žena, izlaznost te cijena izbora. Naime, BiH su izbori, kako opći tako i lokalni, od 2002. godine do 2012. godine koštali 65 milijuna KM. Kada je u pitanju biračko tijelo, evidentno je kako je od 2002. godine pa do posljednje registracije za opće izbore koji će se održati u listopadu ove godine, stalno raslo.
Podsjećanja radi, na izvodima Središnjeg biračkog popisa za glasanje na listopadskim općim izborima u Bosni i Hercegovini nalazi se ukupno 3,278.908 upisanih birača, što je skoro za milijun više u odnosu na broj od prije 12 godina.
Rast biračkog tijela
Broj upisanih birača za opće izbore koji su održani 2002. godine iznosio je 2,342.141, dok ih je na lokalnim izborima 2004. godine bilo 2,337.687., što je ujedno najmanji broj kada je u pitanju biračko tijelo u posljednjih 12 godina. Od tada biračko tijelo je raslo pa je tako za opće izbore 2006. godine bilo upisano 2,734.287 birača, a već na lokalnim izborima 2008. godine bilo ih je 3,024.127 birača.
Za opće izbore koji su održani 2010. godine bio je upisan 3,132.231 birač, a na lokalnim izborima njihov broj je iznosio 3,149.280 birača, bez biračkog tijela grada Mostara u kojem nisu održani izbori, a koje je 2012. godine iznosilo 95.685 birača.
Također treba podsjetiti da su do sada najskuplji bili opći izbori održani 2010. godine, a koštali su 12 milijuna i 600 tisuća KM, kao i lokalni 2012. za koje je izdvojeno 12 milijuna KM. Najmanje novca izdvojeno je za lokalne izbore 2004. godine, “samo” 7 milijuna i 300 tisuća KM.
Žene veće biračko tijelo
Zanimljivo je, također, spomenuti činjenicu da biračko tijelo od 2002. godine pa do 2012. godine 51 posto čini ženska populacija, dok se muška populacija kretala u postotku od 48,7 posto do 49,8. Kada je u pitanju izlaznost birača, najmanja izlaznost zabilježena je na lokalnim izborima 2004. godine, dok je najveća izlaznost bila na prvim poslijeratnim izborima 1996. godine, čak 83 posto. Što se, pak, tiče starosne strukture biračkog tijela, vidljivo je da je populacija mlađa od 30 godina starosti na općim izborima 2002. godine participirala sa 17 posto udjela, dok je populacija starija od 30 godina činila 83 posto biračkog tijela. Na lokalnim izborima 2012. godine došlo je do povećanja postotka osoba ispod 30 godina koji su činili biračko tijelo i njih je bilo 21 posto, dok je populacije starije od 30 godina bilo 79 posto.
