Druga zamjenica predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto donedavno je po sustavu rotacije vršila dužnost predsjedateljice. U razgovoru za Večernji list BiH govori o aktivnostima Parlamenta za vrijeme njezina predsjedanja i ključnim političkim izazovima u BiH te komentira posjet parlamentarnog izaslanstva BiH Republici Hrvatskoj koje je upravo ona predvodila.
Nedavno ste bili u posjetu Zagrebu zajedno s članovima kolegija Zastupničkog doma Mladenom Bosićem i Šefikom Džaferovićem. Kakve su konkretne mogućnosti suradnje parlamenata BiH i Hrvatske?
- Rezultati dosadašnje suradnje parlamenata kroz rad povjerenstava, skupine prijateljstva, koordinaciju parlamentaraca, posjete i razmjene iskustava su na zadovoljavajućoj razini, što je i potvrda dobrih i prijateljskih odnosa s Republikom Hrvatskom. Međutim, suradnja između parlamenata će se sigurno nastaviti, a u vremenu koje je pred nama i dodatno intenzivirati kako bi se unaprijedili odnosi dviju zemalja, kako na političkom tako i na ekonomskom, ali i svakom drugom planu. U samom procesu pristupanja BiH Europskoj uniji iskustvo i stavovi Republike Hrvatske neprocjenjivi su u smislu rješavanja ustavnog pitanja u BiH u kontekstu jednakopravnosti svih naroda, a i postavljenih zahtjeva od Europske unije, kako bismo u konačnici imali vjerodostojne uvjete na putu prema euroatlantskim integracijama.
Mnogo se očekuje od zajedničke sjednice Vijeća ministara BiH i Vlade RH. Vjerujete li u skoro rješenje pitanja granice, ekoloških i imovinskih pitanja između dviju zemalja?
- Postoji nekoliko otvorenih pitanja između BiH i Republike Hrvatske. Kroz aktivnosti u prethodnom razdoblju smo sigurno došli bliže rješenju tih pitanja, ali je pred nama još dosta posla kako bi ostvareni rezultati bili na zadovoljstvo obiju strana. Važno je istaknuti i potpisivanje sporazuma o europskom partnerstvu, što predstavlja okvir za hrvatsku potporu BiH u pristupanju EU nakon podnošenja kandidature za članstvo. Očekujem da će zajednička sjednice Vijeća ministara BiH i Vlade RH ubrzati procese koji vode prema rješavanju navedenih pitanja. Osim zajedničke sjednice, očekuje nas i čitav niz međudržavnih i međuparlamentarnih aktivnosti, za koje sam uvjerena da će biti ključne za iznalaženje rješenja.
Koliko ste zadovoljni radom i učincima Zastupničkog doma i uopće Parlamentarne skupštine BiH u aktualnom sazivu? Što je tu najveći problem?
- Prešli smo trećinu mandata ovog saziva Zastupničkog doma, i na kraju osam mjeseci u kojima sam predsjedala domom. Iza nas je razdoblje u kojem je postignut iskorak u području zakonske legislative, međutim, postoji još mnogo prostora za napredak. Jako mi je žao što se određeni broj zastupnika i danas bavi i zanima, nazovimo ih, sporednim stvarima te koristi retoriku koja u najmanju ruku nije dobra za odnose u zemlji, a ni za samu BiH te od ovakvog rada zastupnika mi kao društvo, nažalost, nemamo gotovo nikakvog konkretnog učinka i koristi. Zapravo, sjednice umnogome oslikavaju i stanje u BiH, stoga mislim kako postoji mnogo prostora za prvenstveno konkretniji rad koji će donijeti stvarne učinke i poboljšanja života sviju nas koji živimo na ovom prostoru.
Sudjelovali ste u izradi prijedloga izmjena Izbornog zakona BiH. Ono što je usuglašeno se u javnosti uglavnom ocjenjuje kao “tehnička” pitanja. Što je, po vašem mišljenju, najvažnije u tom usuglašenom prijedlogu?
- Čini mi se kako se taj izraz “tehnička pitanja” u javnosti predstavlja kao nešto nedostatno, odnosno nedovoljan napredak. Međutim, moramo biti svjesni da izmjena izbornog zakonodavstva nije i ne može biti jednostavna. Sve izmjene dogovorene na međuresornoj radnoj skupini svakako poboljšavaju sam proces Izbornog zakona u BiH. Među najznačajnija postignuća moram uvrstiti unapređenje rada biračkih odbora, čime smo znatno unaprijedili i sveukupni demokratski proces. Izborno zakonodavstvo svakako podrazumijeva i zakon o financiranju političkih stranaka na kojem smo radili kroz međuresornu radnu skupinu. O ovom pitanju postigli smo znatna poboljšanja kada govorimo o transparentnosti, kako prikupljanja tako i samog trošenja sredstava. Također je usvojen i veliki broj GRECO-ovih preporuka čija će provedba imati značajne učinke.
Hrvatska strana je predstavila i mnogo konkretnije promjene izbornog zakonodavstva. Što bi one pozitivno donijele BiH?
- Prijedlozi nas, zastupnika HDZ-a BiH, a i HNS-a usmjereni su prema rješavanju svih neriješenih pitanja u BiH te se posebno zalažemo za provedbu odluke Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu i odluke Ustavnog suda za Grad Mostar. Međutim, naš zadatak, kao članova međuresorne radne skupine, bio je rad na izmjenama i poboljšanju izbornog zakonodavstva te rješavanje davno definiranih pitanja. Žao mi je što nismo postigli potrebni konsenzus po pitanju rješenja situacije u kojoj se nalazi Mostar iako su naši prijedlozi, kao i uvijek, zasnovani na principu jednakopravnosti naroda i svih koji žive u BiH. Također, naglašavam da ćemo kao stranka i zastupnici učiniti sve kako bismo u parlamentarnu proceduru uputili prijedloge izmjena Izbornog zakona vezanih uz Grad Mostar.
Kako komentirate negativne reakcije na prijedlog hrvatske strane za Mostar i zahtjeve da se lokalni izbori održe po “starim”, neustavnim pravilima?
- Održati izbore po, kako kažete, starim pravilima jednostavno je nemoguće jer je Ustavni sud stavio sporne odredbe Izbornog zakona izvan snage. Prijedlog HDZ-a BiH ide prema tome da od Mostara učinimo funkcionalan i jedinstven grad provedbom odluke Ustavnog suda BiH, koja se odnosi na izjednačavanje vrijednosti glasa u izbornim jedinicama iako moram naglasiti kako izjednačenje vrijednosti glasa ne može biti u potpunosti postignuto zbog postojanja maksimalnih kvota za Mostar.
Koliko će neuspjeh temeljitije reforme izbornog zakonodavstva utjecati na političku situaciju, pa i provedbu proeuropskih reformi?
- Sve dok ne riješimo temeljno i prioritetno pitanje ustavnopravne jednakosti sva tri naroda u BiH, kao i svih onih koji žive u BiH, teško je očekivati reforme jer u ovakvoj situaciji svako pitanje postaje političko. Svjesni smo činjenice da nemamo više prostora, ni vremena za odgađanje rješavanja bitnih pitanja koja se odražavaju na ispunjenje reformi koje su postavljenje pred nas. Želim vjerovati da ćemo uspjeti u ustavnopravnim reformama, što je i pretpostavka za svekoliki napredak i razvoj.•
