Sportski svijet sve češće pogađaju iznenadne smrti koje snažno potresaju javnost. Mladi sportaši, uglavnom nogometaši, umiru na sportskim terenima, a presudi im ista dijagnoza – zastoj srca. Posljednji slučaj dječaka Mirsada Begića potresao je cijelu cazinsku krajinu nakon što je preminuo na treningu NK Ćoralići, kluba za koji je Mirsad igrao.
Nedavno je vratar NK Široki Brijeg, dvadesettrogodišnji Krešimir Bandić preminuo također od posljedica srčanog udara, što je izazvalo bol i tugu među mnogim simpatizerima nogometa u Bosni i Hercegovini, posebno u Herecegovini.
Niz je primjera da u posljednje vrijeme svjedočimo sve češćim tragičnim događajima na sportskim terenima na kojima umiru mladi nogometaši.
Poprilično duga lista
Podsjećanja radi, Italija se još nije ni oporavila od tuge zbog smrti 32-godišnjeg Davidea Astorija, omiljenog kapetana nogometnog kluba Fiorentine, a Hrvatsku je šokirala vijest o smrti igrača NK Marsonije 25-godišnjeg Brune Bobana.
Na utakmici rumunjskog prvenstva srušio se 26-godišnji Patrick Ekeng, mladi nogometaš Dinama iz Bukurešta, koji je unatoč liječničkim naporima, preminuo sat vremena kasnije. Prije nekoliko godina 24-godišnji Alen Pamić, nogometaš Istre 1961., također je iznenada preminuo od srčanog udara dok je igrao mali nogomet. U Kiseljaku je pak preminuo Stanko Zečević, 19-godišnji mladi nogometaš, kad mu je nakon treninga na putu prema kući naglo pozlilo. Očito je da je lista preminulih poprilično duga, granice u nogometu brzo se pomiču, a nogometaši koriste razne preparate kako bi napredovali. Stoga medicina ne može baš naći jedinstven razlog zašto sve više nogometaša doživi srčani udar ili iznenadnu smrt. Posebno brine to što stradavaju i najmlađi i najspremniji. Jesu li za to krivi naporni treninzi ili puno utakmica u kratkom vremenu, teško je reći.
Kardiovaskularne bolesti
Liječnici navode kako su najčešći razlozi takvih incidenata zapravo kardiovaskularne bolesti, koje su kod većine uglavnom bile neotkrivene prije početka bavljenja sportom, a smrtni ishodi, prema liječničkim tvrdnjama, događaju se sportašima u dobi od 30 do 35 godina.
Uzroke bi, tvrde, trebalo tražiti u neskladu između sve većih tjelesnih napora i mogućnosti sportaša, a okidač su najčešće preveliki napori.
Kardiolog dr. Ramiz Hajrić ističe kako se sistematski pregledi ne vrše detaljno. Mladi sportaši dolaze nepripremljeni i onda se izlažu naporima, što ponekad dovodi i do smrtnog slučaja. Ima slučajeva da se u knjižice upisuju kao zdravi, a da nisu pregledani, iako zakon precizno propisuje kakvi pregledi moraju biti. Zbog takve površnosti ne zna se je li osoba imala nekih patoloških problema, a događa se da sportaši ponekad i skrivaju neke dijagnoze, kaže kardiolog dr. Ramiz Hajrić.
