Ubrzati donošenje zakona kojima će se stvoriti što povoljnije ozračje za razvoj poljoprivrede u Federaciji, osigurati jednostavniji pristup kreditima za jačanje konkurentnosti te staviti u funkciju nekorišteno poljoprivredno zemljište u cilju povećanja poljoprivredne proizvodnje samo su neke od preporuka s kojima Federacija želi obnoviti selo i agrarnu proizvodnju te ovu djelatnost pozicionirati na mapu važnih gospodarskih segmenata od kojih će obitelji moći pristojno zarađivati.
Povezivanje i sredstva
Uvidom u godišnje izvješće o stanju poljoprivrede u Federaciji BiH za 2019., odnosno Zeleno izvješće, vidljive su boljke s kojima se suočava poljoprivredna proizvodnja, a posebice se ukazuje na nedovoljno izdvajanje sredstava za potpore prehrambenoj industriji, što onemogućava plansko povezivanje primarne poljoprivredne proizvodnje i prehrambene industrije, piše Večernji list. Jedna od preporuka je i planiranje proračunskih sredstava za poljoprivredu i prehrambenu industriju sukladno Zakonu o novčanim potporama u poljoprivredi i ruralnom razvoju u iznosu od 3 do 6% poreznih i neporeznih prihoda te ukupnih prihoda koji ne obuhvaćaju doprinose za mirovinsko i invalidsko osiguranje proračuna Federacije BiH.
Naglašava se i potreba osiguranja svih potrebnih preduvjete za provođenje uzgojno-selekcijskog rada u stočarstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine žurnom uspostavom informacijskog sustava za uzgojno-selekcijski rad u stočarstvu u Federaciji BiH (nabava softvera i hardvera, potrebne opreme i jačanje administrativnih kapaciteta u ovoj oblasti).
Stanje po područjima
U kontekstu biljne proizvodnje u 2019. godini na području Federacije BiH, može se zaključiti kako su za ratarsku, voćarsku i vinogradarsku proizvodnju, uzgoj industrijskog, ljekovitog i aromatičnog bilja, donekle i povrtlarsku proizvodnju koje se odvijaju u potpunosti na otvorenom, najznačajniji čimbenik uspješnosti proizvodnje klimatski uvjeti koji vladaju tijekom vegetacije, a i tijekom stadija mirovanja. Iako na klimu nije moguće izravno utjecati, iz ovog Ministarstva ističu kako je primjenom odgovarajuće agrotehnike moguće do određene granice ublažiti pojedine klimatske elemente, na čemu treba raditi u idućem razdoblju, piše portal Vecernji.ba. Prostor za optimizam proistječe iz činjenice da je u razdoblju 2018./2019. godine došlo do povećanja ukupne zasijane oranične površine u jesenskoj i proljetnoj sjetvi u odnosu na prethodno razdoblje (2017./2018.) za 5%. No, u FBiH su ostvareni ukupni prinosi žita u 2019. godini umanjeni u odnosu na 2018. godinu, a razlog smanjenja ukupno proizvedenih količina žita (pšenica, raž, zob i kukuruz-zrno) posljedica je nepovoljnih klimatskih uvjeta u 2019. godini.
Žalosti činjenica da se kod svih povrtnih kultura bilježi umanjenje ukupno proizvedenih količina i prosječnih prinosa. U odnosu na godinu ranije, smanjeni su kod gotovo svih vrsta voća, osim marelice, gdje se bilježi povećanje za 51,3% i breskve za 15,7%.
No, raduje značajno povećanje sjemenske proizvodnje koja je premašila četiri tisuće tona. Kad je riječ o animalnoj proizvodnji, stanje varira od područja do područja. Očito je, a to se navodi i u izvješću, kako je u cilju podizanja konkurentnosti govedarske proizvodnje na ovako otvorenom tržištu nužno u govedarstvu uspostaviti nove proizvodne sustave koji će se veličinom proizvodne jedinice (farme), razinom proizvodnje te primjenom tehnoloških procesa moći nositi s proizvodnim sustavima zemalja iz okruženja.
Ovčarstvo je veoma važna grana stočarstva koja je zastupljena najvećim dijelom u ruralnim područjima Federacije BiH i kao takva čini značajan izvor prihoda za stanovništvo. Istodobno, u kontekstu kozarstva, došlo je do blagog smanjenja broja muznih grla koza, kao i smanjenje količina mlijeka po pomuženoj kozi. Ministarstvo je, navodi se, prepoznalo ovaj vid proizvodnje kao veoma važnu granu u stočarstvu i godinama se ova proizvodnja značajno podržava uz povećanje potpore po litri mlijeka kako bi se zadovoljile potrebe za kozjim mlijekom.
Uz sve navedeno u izvješću, vidljivo je kako poljoprivrednu proizvodnju u Federaciji očekuje veliki remont koji za cilj ima modernizaciju te povećanje konkurentnosti na domaćem, ali i regionalnom tržištu. Uz malo političke volje te strateškim ulaganjima, a posebice u biljnu proizvodnju, kao i unaprjeđenje stanja tehničkih sredstava, napredak je, unatoč nepovoljnim vjetrovima, ipak moguć. •
