Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je nedavno kako se Hrvati u Bosni i Hercegovini spremaju za dvije godine bojkotirati opće izbore u zemlji. U intervjuu za jednu televiziju istaknuo je da ih u tome razumije jer je to za njih presudno važno. Pri tome je objasnio kako su mu prigodom posjeta Zagrebu hrvatski predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković prenijeli zabrinutost za položaj Hrvata u BiH i da traže rješenja o promjeni Izbornog zakona, piše Večernji list BiH.
Bojkot izbora o kojemu Dodik govori realna je politička opcija, ali jednako tako sa sobom nosi i brojne rizike. O tome su hrvatske političke stranke prvi put razmišljale još 2000. godine kada je međunarodna uprava u BiH krenula s rješavanjem jednadžbe s dvama entitetima i trima naroda eliminiranjem utjecaja bh. Hrvata.
Edim, Anel, SIP...
Naime, ususret izborima te godine, samo mjesec dana prije održavanja voditelj Misije OESS-a Robert Barry omogućio je višebrojnijim Bošnjacima da biraju hrvatske izaslanike u Dom naroda te je klubove naroda s 30 izaslanika smanjio na 17. Uza sve to, način odlučivanja u Domu naroda Federacije BiH također je promijenjen pa je za imenovanje predsjednika Federacije BiH trebalo osigurati trećinu od 17, odnosno šest izaslanika. Bošnjačke stranke planirale su to već izvesti na izborima 2018. godine i za realizaciju toga plana nedostajala im je samo kontrola nad Središnjim izbornim povjerenstvom (SIP) koje se, nažalost, postavilo kao zakonodavac umjesto Ustavnoga suda BiH koji je, pak, ranije donio odluku kojom je izbrisao odredbe o broju izaslanika iz pojedinih županija. Sada je već ozakonjeno da su Edim Fejzić i Anel Šahinović Hrvati u Domu naroda iz Goražda, odnosno Bihaća, dok su Boris Krešić i Damir Marijanović izabrani u županijama gdje su Hrvati manjina te o tome tko će predstavljati ovaj narod odlučuju brojniji Bošnjaci. Plan da se dođe do broja šest na posljednjim izborima propao je kada je SIP odlučio da se broj izaslanika za Dom naroda usklađuje s brojem birača koji su utvrđeni na popisu pučanstva 2013. godine, a ne onome 1991. godine, čime se potpuno manipulira stvarnim brojem stanovnika. Jednako je prijeporno i to da se iz Goražda s 24 Hrvata upisana na posljednjem popisu bira Edim u njihov nacionalni klub u Domu naroda, jednako kao iz Posavske ili pak Zeničko-dobojske županije u kojima živi između 30.000 i 40.000 Hrvata.
Jedna od opcija
S obzirom na to da je u SIP imenovan nekadašnji savjetnik Željka Komšića, odnosno predstavnici Srba koje kontrolira SDA, izvjesno je kako će se za izbore 2022. odrediti “nova pravila” koja, praktički, vraćaju dva izaslanika Hrvata u ZD županiji. Sve to, dakako, ako se ne promijeni Izborni zakon.
Hrvatima u tome slučaju ne ostaje puno opcija. Jedna od njih je bojkot. U praksi bi takvo što apsolutno imalo smisla i dalo bi rezultata kada bi makar sve hrvatske opcije bile suglasne da neće biti protiv volje većine naroda. Od bojkota se u HNS-u BiH ipak odustalo 2000. godine jer se već tada znalo da će NHI Krešimira Zubaka, Lijanovićeva Narodna stranka Radom za boljitak, tadašnji HSS, izaći na izbore spremno pristajući na prodaju naroda zbog fotelja. •