Kako bi se uspješno po međunarodnim ekološkim normama zbrinule goleme količine otpada, općine i gradovi u Federaciji BiH morat će se zajednički udružiti i izgraditi regionalne deponije i sortirnice otpada jer je to jedini način da financijski troškovi budu osjetno manji, piše Večernji list BiH.
Obrada otpada
Ovakva preporuka dana je u dokumentu pod nazivom “Analiza sektora upravljanja čvrstim komunalnim otpadom - strateški pravci i planiranje investicija do 2025.”, koju je financirala Švedska agencija za međunarodni razvoj (SIDA), kao dio partnerstva između Svjetske banke i SIDA-e na pružanju pomoći Bosni i Hercegovini na njezinim aktivnostima unapređenja sektora upravljanja čvrstim otpadom. “Sortirnice za suhu frakciju otpada”, piše u spomenutoj analizi, “mogu ostvariti prihode samo u slučaju da obrade dovoljne količine prethodno izdvojene suhe frakcije, i to najmanje 3000 tona godišnje, uz mali postotak odbačenog otpada. To ukazuje i na potrebu za suradnjom među općinama”.
Kako bi troškovi za općine bili osjetno manji, dana je preporuka da se preporučuje gradnja pretovarnih stanica. Kalkulacije pokazuju da bi korištenje pretovarnih stanica rezultiralo smanjenjem troškova samo u slučaju da su kamioni koji se koriste za odvoz malog kapaciteta, da je udaljenost do regionalnog deponija veća od 50 km, udaljenost između područja odvoza i pretovarne stanice minimalna i investicijski troškovi za izgradnju pretovarne stanice vrlo mali.
Autori analize ističu kako treba imati na umu da je BiH zemlja s malim brojem stanovnika i s više od 140 općina, pa je samim tim i količina otpada koja nastaje u svakoj od njih relativno mala. Pozivaju se na iskustva iz međunarodne prakse, koja jasno ukazuje na potrebu suradnje između malih općina glede prikupljanja i odvoza otpada, što bi povećalo količinu otpada, a smanjilo troškove po toni i recikliranje učinilo financijski atraktivnijim.
Regionalna suradnja
Osim toga, regionalna suradnja upravljanje otpada u BiH učinit će zanimljivijim za potencijalne privatne partnere i prateće investicije. Novi princip zbrinjavanja otpada znači da se i sadašnje cijene usluge moraju povećati. Autori analize smatraju kako je postojeća razina cijene usluge zbrinjavanja otpada, koja iznosi tek 0,5% od ukupnih rashoda kućanstava, jako niska jer je međunarodna praksa da taj iznos bude između 1 do 1,5 posto.
Studija pokazuje da su stvarni troškova dosta veliki, što može ukazivati na neučinkovitosti, ali se istodobno čini da općine nemaju jasan sustav alokacije troškova za različite usluge odvoza i odlaganja čvrstog otpada, s obzirom na to da pružaju i druge usluge, kao što su čišćenje ulica, čišćenje snijega... Osim toga, sadašnja naknada za kućanstva uključuje 17% PDV-a, dok je međunarodna praksa, osobito u članicama EU-a, da se na usluge prikupljanja i odvoza čvrstog otpada za kućanstva ne naplaćuje PDV, s obzirom na to da se sama naknada za tu vrstu usluge smatra porezom. •
